Pregled bibliografske jedinice broj: 75920
Primjena perturbativne kvantne kromodinamike na određivanje funkcije strukture piona
Primjena perturbativne kvantne kromodinamike na određivanje funkcije strukture piona, 2001., doktorska disertacija, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 75920 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena perturbativne kvantne kromodinamike na određivanje funkcije strukture piona
(Application of perturbative quantum chromodynamics to determination of the pion form function)
Autori
Passek, Kornelija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
24.04
Godina
2001
Stranica
117
Mentor
Nižić, Bene
Ključne riječi
perturbativna kvantna kromodinamika; strukturna funkcija piona
Sažetak
U ovom radu je, na primjeru funkcije strukture prijelaza piona i elektromagnrtske funkcije strukture piona prostornog tipa, detaljno objašnjen konzistentan postupak određivanja radijacijskih popravki ekskluzivnim procesima pri velikim prijenosima impulsa Q^2, te diskutirana ovisnost predviđanja o izboru renormalizacijske skale mu_R^2, teorijska neodređenost koju ta ovisnost uvodi, optimalan izbor renormalizacijske skale i konzistentnost perturbativnog pristupa obzirom na veličinu QCD popravki. Potvrđena je neovisnost predviđanja o faktorizacijskoj skali mu_F^2 u svakom redu računa smetnje, te time opravdan prirodan izbor faktorizacijske skale mu_F^2=Q^2. Funkcija strukture prijelaza piona je izračunata do n_f razmjernih doprinosa u drugom redu do vodećeg, što je omogućilo određivanje predviđanja u redu do vodećeg uz korištenje BLM naputka za određivanje renormalizacijske skale. Račun je proveden u MSbar renormalizacijskoj shemi, te je uz korištenje asimptotske distribucijske amplitude dobiveno mu_R^2=mu_R,BLM=Q^2/9. Rezultati su prikazani i u alfa_V shemi, u kojoj skala mu_V^2=Q^2/2 reflektira srednji impuls gluona u redu do vodećeg. Elektromagnetska funkcija prijelaza piona je određena do reda do vodećeg. Teorijska neodređenost predviđanja koju uvodi ovisnost o renormalizacijskoj skali je procijenjena na 20%. Renormalizacijska skala je određena rabeći BLM, kao i PMS i FAC metodu, te ispitana veličina doprinosa u redu do vodećeg, kako u MSbar tako i u alfa_V shemi. Usvojen je kriterij prema kojem se predviđanje u redu do vodećeg smatra pouzdanim ako su i konstanta vezanja i omjer doprinosa u redu do vodećeg prema vodećem doprinosu razmjerno mali, pa je ustanovljeno da, pri korištenju asimptotske distribucijske amplitude, pouzdana predviđanja u alfa_V shemi mogu biti data već pri prijenosu impulsa Q^2=9GeV^2. Pri tome renormalizacijska skala u alfa_V shemi iznosi mu_V^2=Q^2/20, što ujedno odgovara srednjem impulsu gluona u vodećem redu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika