hrvatski

Sitni glodavci kao rezervoari zoonoza u šumama Hrvatske

Praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca od presudne je važnosti za uspješno provođenje mjera i metoda zaštite šuma. U šumskim ekosustavima na području Hrvatske obitava više vrsta sitnih glodavaca koji su prirodni rezervoar brojnim zoonozama koje utječu na zdravstveno stanje ljudi, te domaćih i divljih životinja. Redovito praćenje brojnosti glodavaca važno je u predviđanjima pojave epidemija pojedinih zoonoza. Životinje uzročnika bolesti luče slinom, urinom i fecesom. Uzorkovanje sitnih glodavaca u svrhu otkrivanja prirodno–žarišnih zoonoza u Hrvatskoj je u posljednjih 10 godina obavljeno na većem broju lokaliteta u šumskim ekosustavima koji se nalaze na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Požeško- slavonske, Brodsko-posavske, Vukovarsko- srijemske, Primorsko-gorasnke i Krapinsko- zagorske županije. Za određivanje specifičnih antitijela na zoonoze korišteni su slijedeći testovi: ELISA, IFA, FRNT, «western blot»- imunoblot test, RT–PCR (test reverzne transkriptaze), te Multiplex PCR MassTag. Multiplex PCR MassTag testom analizirani su uzorci 242 jedinke glodavaca, od kojih su 43 uzorka pripadala šumskoj voluharici (Myodes glareolus Schr.), 84 žutogrlom šumskom mišu (Apodemus flavicollis Melch.), 53 prugastom poljskom mišu (A. agrarius Pall.), 50 šumskom mišu (A. sylvaticus L.), 6 rovki (Sorex araneus L.), 4 livadnoj voluharici (Microtus arvalis Pall.), te po jedna jedinka poljsoj voluharici (M. agrestis L.) i puhu orašaru (Muscardinus avellanarius L.). Analize su pokazale da su 52 jedinke (21, 5%) bile zaražene s Leptospira spp., 9 (3, 7%) s Borrelia miyamoitoi, 5 (2%) s Borrelia afzelli, 29 (12, 0%) s Bartonella spp., 8 (3, 3%), s Babesia microti, 2 (0, 8%) s Ehrlichia, 4 (1, 7%) s Anaplasma, 2 (0, 8%) s Francisela tularensis, 43 (17, 8%) s hantavirusima i jedna jedinka (0, 4%) s orthopoxvirusima. U uzorcima nisu pronađene rikecije, Coxiella burnetti, virus limfocitnog koriomeningitisa i flavivirusi. Višestruke infekcije su pronađena u 32 jedinke (13, 2%) od kojih su dvostruke infekcije zabilježene u 26 jedinki (10, 7%), trostruke infekcije u 4 jedinke (2, 9%) i infekcije s četiri različita uzročnika zoonoza u dvije jedinke glodavaca (0, 8%). Leptospira spp. je pronađena kod vrsta A. flavicollis (21 jedinka), A. agrarius (12 jedinki), A. sylvaticus (16 jedinki), Myodes glareolus (1 jedinka), Microtus arvalis (1 jedinka ) i Muscardinus avellanarius (1 jedinka). Prema mjestu uzorkovanja Leptospira spp. je najviše zabilježena na lokalitetima Ivanić Grad (Zagrebačka županija ; 28 jedinki ; 22, 22%), Stari Mikanovci (Vukovarsko-srijemska županija, 11 jedinki ; 39, 29%) i Ilok (Vukovarsko-srijemska županija, 9 jedinki ; 30, 00%). Hantavirusi su pronađeni kod vrsta A. flavicollis (15 jedinki), A. agrarius (2 jedinke), A. sylvaticus (21 jedinka), Myodes glareolus (4 jedinke) i Microtus arvalis (1 jedinka). Prema mjestu uzorkovanja hantavirusi su najviše zabilježeni na lokalitetima Ivanić Grad (Zagrebačka županija ; 31 jedinka ; 24, 60%), Ilok (Vukovarsko-srijemska županija, 6 jedinki ; 20, 00%) i Papuk (Požeško-slavonska županija ; 3 jedinke ; 16, 67%) Tijekom siječnja 2012. godine pojavila se epidemija hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (HVBS) na Zagrebačkoj gori što je bilo vrlo neobično za taj dio godine. Do kraja ožujka, u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević " u Zagrebu primljena su 33 pacijenta kojima je serološki potvrđena prisutnost virusa Puumala. Na tom je području u isto vrijeme zabilježen velik broj sitnih glodavaca koji su prirodni rezervoar hantavirusa. Kako bi se utvrdila povezanost prisutnosti virusa kod glodavaca i epidemije, životinje su uzorkovane u šumama Zagrebačke gore na četiri različite nadmorske visine. Ulovljene su 53 jedinke šumske voluharice (Myodes glareolus) i 61 jedinka žutogrlog šumskog miša (Apodemus flavicollis). Puumala virus je potvrđen kod 77, 4% voluharica, a Dobrava virus je utvrđen kod 9, 8% miševa upotrebom RT-PCR metode. Molekularnim je analizama potvrđena sličnost hantavirusa kod ljudi i životinja od 99, 1 do 100% čime je potvrđeno da su pacijenti bili izloženi i zaraženi hantavirusima na Zagrebačkoj gori. Vrlo visoka populacija sitnih glodavaca u kombinaciji s iznimno visokim omjerom infekcije s virusom Puumala uzrokavala je spomenutu epidemiju.

sitni glodavci; šumski ekosustavi; zoonoze

nije evidentirano