hrvatski

Budućnost žene: Filozofska rasprava o utopiji i feminizmu

U knjizi Budućnost žene: filozofska rasprava o utopiji i feminizmu se pojmovi utopije i utopijskoga mišljenja dovode u vezu s feminističkim teorijama o nužnosti društvenih transformacija rodnih odnosa i uloga za kreiranje pravednijih društava. Utopijsko je mišljenje imanentno ljudskoj biti. Ono uzimajući za svoju pretpostavku ljudsku potragu za slobodom i srećom te polazeći od kritike suvremenosti gradi misaone konstrukte boljih ili idealnih prostorno ili vremenski udaljenih društava. Govoreći o utopijskom mišljenju identificirali smo njegova tri temeljna aspekta: utopijsku kritiku, utopijsku nadu i utopijsku maštu. Utopijska je kritika oblik kritike koja uzroke društvenim problemima pronalazi u manama socijalnih struktura, tj. društvenih uloga, odnosa, sustava i institucija. Utopijska je kritika usko povezana uz doživljaj nepravde i osjećaj nezadovoljstva postojećim stanjem. Utopijska nada jest nada da je postojeće moguće mijenjati i da će rezultat te promjene, odnosno njezin ishod, biti dobar tj. da će označiti ukidanje postojećih društvenih nepravdi i problema. Utopijska mašta se, pak, odnosi na sposobnost zamišljanja kontura te promjene i njezinog ishoda. Premda držimo kako je sposobnost utopijskog mišljenja inherentna čovjeku, a onda i neovisna o povijesnom trenutku, kulturi i civilizaciji, njezina snaga i manifestacije ipak ovise o duhu vremena, one su podložne procesima razvoja ali i stagnacije i gušenja. S tim u vezi problematizirana je suvremena kriza utopije koja je dovedena u vezu s pojmovima ideologije i utopizma te su razrađeni potencijali njezine obnove sadržani u formulaciji aktivne tj. kritičke utopije te prisutni u mnogim socijalnim i političkim teorijama i pokretima. Utopija se kroz povijest manifestirala kroz umjetnost, namjerne zajednice i političku i društvenu teoriju a mi smo se u svom radu u većoj mjeri koncentrirali na utopijsku književnost. Sadržaj utopije preciznije je analiziran prvenstveno iz perspektive načina na koji utopijski autor ili autorica problematizira društveni položaj žene. Ključnim pitanjima su se pritom nametnula: jesu li kreatori zamišljenih svjetova gradili njihovu kvalitativnu razliku s obzirom na postojeći promišljajući i mijenjajući društveni položaj žene i kako su ostvarivali te promjene? Pokazali smo kako je u klasičnim utopijama položaj žene nerijetko određen neproblematičnim te se nisu predlagale njegove značajnije promjene. Štoviše, tvrdilo se kako žene već žive svoju utopiju. Prve značajnije feminističke ideje zapazili smo kod utopijskih socijalista da bi utopije koje transcendiraju postojeće zamišljanjem bolje stvarnosti temeljene na jednakom društvenom položaju muškaraca i žena pronašli tek kod feminističkih književnica i teoretičarki kraja 20. stoljeća. Feminističke utopije kao jedine utopije u kojima se poboljšanje života žena određuje najvažnijim (iako ne i jedinim) kriterijem postizanja boljega svijeta i društva značajne su kako zbog stjecanja uvida u povijesni razvoj feminističke misli tako i zbog stjecanja uvida u razvoj, obnovu i transformaciju utopijske misli.

utopija; feminizam; utopizam; ideologija; nada; kritika; mašta; pravednost; budućnost; utopijska književnost; namjerne zajednice; utopijska društena teorija; rodna ravnopravnost

nije evidentirano