Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 758757

Utjecaj krize na sustav poticanja inovacija i poduzetništva


Švarc, Jadranka; Lažnjak, Jasminka; Bečić, Emira
Utjecaj krize na sustav poticanja inovacija i poduzetništva // V. nacionalni sociološki kongres hrvatskog sociološkog društva: Normalnost krize- kriza normalnosti, Knjiga sažetaka
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2015. str. 21-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj krize na sustav poticanja inovacija i poduzetništva
(The impact of the crisis on the system for promoting innovation and entrepreneurship)

Autori
Švarc, Jadranka ; Lažnjak, Jasminka ; Bečić, Emira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
V. nacionalni sociološki kongres hrvatskog sociološkog društva: Normalnost krize- kriza normalnosti, Knjiga sažetaka / - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2015, 21-23

ISBN
978-953-6552-99-3

Skup
V. nacionalni sociološki kongres hrvatskog sociološkog društva: Normalnost krize - kriza normalnosti

Mjesto i datum
Zagreb, 19-20.3. 2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nacionalni inovacijski sustav; Nacionalni sustav poduzetništva; gospodarska kriza; EU fondovi; znanstvena politika; politika inovacija; transformacija
(National innovation system; national system of entrepreneurship; economic crisis; EU funds; scientific policy; innovation; transformation)

Sažetak
Rad se bavi specifičnim aspektom krize u Hrvatskoj a to je kriza nacionalnog inovacijskog sustava, te djelomično znanstvenog sustava i sustava visokog obrazovanja u mjeri u kojoj su oni dio sustava za poticanje inovacija u cilju ostvarivanja gospodarskog rasta. Osnovne teze: • Nacionalni inovacijski sustav (NIS) je u Hrvatskoj u stanju permanentne krize od samog nastanka, dok danas svjedočimo njegovoj radikalnoj kontrakciji i transformaciji, te prerastanju u Nacionalni sustav poduzetništva (NSP) ; • Uzrok je slaba učinkovitost NIS-a, smanjivanje nacionalnih sredstava za znanost i inovacije, te orijentacija ka EU fondovima (ESIF) koji donose novu razvojnu paradigmu usmjerenu na istraživanje i inovacije kroz prizmu poticanja poduzetništva ; • Težište razvojne politike premješta se sa znanosti i izgradnje društva znanja na razvoj poduzetništva i izgradnju „poduzetničkog društva“, a znanstvena politika susreće se s rastućim paradoksom usklađivanja funkcije znanstvene izvrsnosti financirane uglavnom skromnim nacionalnim sredstvima i funkcije razvoja poduzetništva financirane u sklopu daleko većih sredstava ESIF. Teze o zaokretu od inovacijskog prema poduzetničkom sustavu temelje se na analizi: • tri faze razvoja inovacijskog sustava od 2001. godine do danas tj. faza uspona i širenje institucija, fondova i programa u znanosti i inovacijama (2001-2012), faza njihove kontrakcije (restrukturiranje, ukidanje) (2012-2013), te faza pre-usmjeravanja od nacionalnih ka Europskim izvorima financiranja uz promjenu razvojne paradigme (2014-2020). Ovo usmjeravanje kao EU fondovima ujedno znači dokidanje nacionalnog inovacijskog sustava kakav se gradio od polovice 1990-tih godina u kojem je dominiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) s osnovnom idejom poticanja inovacija koje se temelje na znanstvenim istraživanjima, te suradnji i transfera znanja između gospodarskog i poduzetničkog sektora ; • slabosti NIS-a kao i promjene u sustavu inovacija i poduzetništva u Hrvatskoj u usporedbi sa odabranim zemljama te posljedično potencijalnim područjima u kojima bi trebalo intervenirati i mijenjati politike, analizirat će se temeljem statističkih pokazatelja kao što su Economic Freedom Index, Doing Business Index, Corruption Perceptions Index, European Innovation Scoreaborad, Global Entrepreneurship & Development Indeks, itd ; • promjena koje nastupaju pristupanjem Hrvatske EU i dostupnošću ESIF-a, te ulozi pojedinih ministarstava, financiranju istraživačkih programa kao i promjeni same razvojne paradigme ; • promjene razvojne paradigme (zahvaljujući ESIF-u), u kojoj inovaciju zasnovanu na znanstvenim istraživanjima zamjenjuje poduzetništvo zasnovano na poduzetničkoj ideji, te dolazi do zaokreta od nacionalnog inovacijskog sustava (NIS) prema nacionalnom sustavu za poticanje poduzetništva (NSP). Time se razvojna paradigma manje temelji na razvoju i jačanju znanstvenoistraživačkih potencijala kao bitnih pokretača inovacije, a više na jačanju poduzetništva, te onih inovacija i tehnologija koje doprinose jačanju poduzetništva u prioritetnim sektorima definiranim u sklopu Strategije pametne specijalizacije. • koncepta nacionalnog sustava poduzetništva (NSP) i poduzetničkog kapitala uz naglasak da ova tendencija od inovacije ka poduzetniku nije karakteristična samo za Hrvatsku kao zemlju u dugoročnoj gospodarskoj i socijalnoj krizi već i za ostale EU zemlje i Ameriku koje osjećaju da je današnja kriza inovacija u globaliziranoj ekonomiji uzrokovana prvenstveno krizom poduzetništva tj. nedovoljnim poduzetničkim kapitalom. Osnovna je poruka NSP da poduzetništvo ne uključuje nužno tehnološke inovacije i istraživanje i razvoj, ali se inovacije ne mogu kapitalizirati bez poduzetništva. Koncepti poduzetništva i inovacije sad se razdvajaju, a politika poticanja inovacija pada u drugi plan u odnosu na politiku poticanja poduzetništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb