hrvatski

Novi nalazi miocenskih Cetacea Medvednice

U miocenskim marinskim naslagama kamenoloma Bizek i Orešje, na zapadnom i istočnom obodu Medvednice pronađena su tri fragmenta kostiju vertebrata. Fragmenti rebara (duljine oko 55 mm, medio-lateralne širine oko 25 mm, i dorzo-ventralne širine oko 45 mm) većih morskih sisavaca, bili su uklopljeni u litotamnijske vapnence i litavce badenske starosti, koji su transgresivno taloženi na starijoj mezozojskoj podlozi. Mali fragmenti rebara nisu pogodni anatomski elementi za točnije taksonomske odredbe. Stoga su s ciljem preciznije taksonomske odredbe pripremljeni njihovi mikroskopski preparati. Na poprečnim presjecima (makroskopski i mikroskopski) kod svih je uzoraka dobro vidljiv tanji korteks u odnosu na središnji dio kosti, što je karakteristika kostiju kitova (red Cetacea BRISSON, 1762), za razliku od morskih krava ili sirena (red Sirenia ILLIGER, 1811), čije kosti zbog načina života (hranjenje u plićacima i uz morsko dno) imaju deblji korteks (GRAY et al., 2007). Životinje iz reda Cetacea (kitovi, dupini i pliskavice) dobri su plivači i žive uglavnom u dubljim morima i oceanima, a njihove kosti imaju „lakšu“ strukturu (tanji kompaktni dio kosti). Po tome se razlikuju od svojih kopnenih srodnika parnoprstaša (red Artiodactyla OWEN, 1848 ; na primjer vodenkonj) i već spomenutih sirena. S nalazišta na obodu Medvednice već su od ranije poznati fosilni ostatci nekih velikih morskih sisavaca (npr. kitova, sirena, perajara /podred Pinnipedia ILLIGER, 1811 ; GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, 1892 ; ŠUKLJE, 1938). Za ove nove nalaz, zbog morfologije i veličine fragmenata, pretpostavlja se da su najvjerojatnije pripadali kitovima, iako nije posve isključena ni pripadnost nekim drugim taksonima velikih morskih sisavaca.

kitovi (Cetacea); mikroskopska građa kosti; rebra; Medvednica; Hrvatska

nije evidentirano