Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 758573

Mladi na dalmatinskim otocima: zaustavljeni u radu


Barada, Valerija; Marcelić, Sven; Zdravković, Željka
Mladi na dalmatinskim otocima: zaustavljeni u radu // V. Nacionalni kongres Hrvatskoga sociološkog društva: "Normalnost krize – kriza normalnosti", Knjiga sažetaka / Božić, Saša ; Primorac, Jaka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo (HSD), 2015. str. 27-28 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Mladi na dalmatinskim otocima: zaustavljeni u radu
(Youth on Dalmatian islands: lost in labour)

Autori
Barada, Valerija ; Marcelić, Sven ; Zdravković, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
V. Nacionalni kongres Hrvatskoga sociološkog društva: "Normalnost krize – kriza normalnosti", Knjiga sažetaka / Božić, Saša ; Primorac, Jaka - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo (HSD), 2015, 27-28

ISBN
978-953-6552-99-3

Skup
V. Nacionalni kongres Hrvatskoga sociološkog društva: "Normalnost krize – kriza normalnosti"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19. – 20. 03. 2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Mladi; zapošljivost; nezaposlenost; rad; otoci; lokalno; razvoj
(Youth; employability; unemployment; labour; islands; local; development)

Sažetak
Problem nezaposlenosti i zapošljivosti mladih je kroničan problem hrvatskog tržišta rada, ali i cjelokupnog društva. Hrvatska kontinuirano bilježi trend rasta nezaposlenosti mladih, jer prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti mladih za 2011. godinu iznosi 36, 1%, sljedeće godine je bila 43%, a 2013. godine visokih 49, 7%. U takvim su uvjetima, otoci su kao prostor tradicionalno ograničene zaposlenosti posebno osjetljivi na opisane trendove, jer je život na otocima zahtjevniji nego na kopnu, kako na institucionalnoj, tako i na osobnoj razini. Mladi se na otocima susreću s višestrukim preprekama prilikom zapošljavanja, koje su s jedne strane obilježene uobičajenim ograničenjima života kao što su npr. udaljenost od kopna, ograničene prometne veze, usmjerenost ekonomije isključivo na turizam, ograničene obrazovne mogućnosti, te iznimna nefleksibilnost i sezonalnost tržišta rada. S druge su strane prepreke obilježene tradicionalnim otočkim načinom života koji se odvija u jasno definiranim i teško promjenjivim društvenim i ekonomskim okolnostima. Izlaganje se temelji na rezultatima istraživanja koje je obuhvaćalo kvalitativni i kvantitativni dio. Fokusne grupe (8) i intervjui (3) s mladima i ključnim dionicima socio-ekonomskog i upravnog života, provođeni su od travnja do srpnja 2014. godine na otocima Vis, Mljet, Korčula i Rava, te u Dubrovniku i Zadru, dok je kvantitativni dio istraživanja u obliku on-line upitnika za mlade (N=293) koji žive na dalmatinskim otocima provođen od 16. rujna do 13. listopada 2014. godine. Namjera istraživanja je utvrditi ulogu rada u društvenim, kulturnim i ekonomskim aspektima svakodnevice mladih na otocima. Perspektive mladih na otocima su krajnje kontingentne, jer se čini da je ostanak ili odlazak s otoka, pronalaženje ili nepronalaženje posla rezultat slučajnosti ili ponekad inercije svakodnevice, a ne rezultat sustavne politike društvenog, kulturnog i ekonomskog razvitka. Osobno zalaganje i poduzetništvo u tom su smislu krajnje neizvjesni. Mladi na otocima su tako u raskoraku između ljubavi i pripadnosti otoku, te nepovoljnih prilika života na otoku, koje ih donekle vuku prema odlasku s otoka, ali puno više prema trajnom nezadovoljstvu na samom otoku. Iako su zadovoljni osobnim odnosima i smatraju da im je ekonomski status relativno dobar, a životom na otoku su zadovoljniji tijekom ljeta, detaljniji pogled pokazuje da su socijalni i kulturni servisi na otocima oskudni. Mladi otočani priželjkuju samostalni posao, ali uglavnom rade kod privatnog poslodavca ili u javnom i državnom sektoru. Mogućnost pronalaženja boljeg posla je nešto čime su najnezadovoljniji na otocima, a što bi bio primarni razlog ostanka. Kako su mladi nezadovoljni lokalnim upravama i lokalnim političarima, ostaje otvorenim pitanje tko će, kada i kako stvarati uvjete za bolju zapošljivost i zaposlenost mladih na otocima dalmatinskog arhipelaga. Može se zaključiti da je zapošljivost mladih na otocima obilježena uvjetima trajne krize i socio-kulturnim obrascem nemogućnosti mijenjanja društvenih, kulturnih i ekonomskih uvjeta života na otocima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Sveučilište u Zadru