engleski

Comparison of the corpus approach and GRID model in the syntactic and semantic analysis of the conceptualization of emotions

A number of methods for research in the linguistic conceptualization of emotions have emerged as a consequence of the componential perspective on emotion. The componential theories assume an emotion to be conceptualized as a multidimensional process consisting of several components such as bodily changes, expressive behavior, action tendencies, appraisal, and feeling state that occur as a response to the specific events in the environment with the aim of quickly preparing the organism for optimal reaction (Scherer 2003 ; Barrett 2011 ; Fontaine, Scherer and Soriano 2013). This paper will present a comparison of corpus analysis of collostructional data (100Mw) and experimental data obtained using a GRID instrument methodology on 40 subjects for emotion words strah ‘fear’, gađenje ‘disgust’, sram ‘shame’ and ljubomora ‘jealousy’ in Croatian. The goal is to structurally compare the distribution and occurrence of source domains and frames in the corpora with the saliency of the equivalent components obtained by the questionnaire. The study will also propose methods to incorporate the data from the GRID instrument in the verification and elaboration of the collostructional analysis within emergent constructional model of the conceptualization of emotion in Croatian (Perak 2014). U posljednjem desetljeću brojni pristupi istraživanju jezičnog opojmljivanja emocija proizašli su kao posljedica konstrukcijskog pristupa emocijama. Konstrukcijske teorije smatraju emocije proizvodom multidimenzionalnih procesa koji se sastoje od nekoliko sastavnica kao što su tjelesne promjene, tjelesni izrazi i tendencije ponašanja, procjena i osjećaji koji se pojavljuju kao odgovor na specifične događaje u okolini s ciljem brze prilagodbe organizma za optimalnu reakciju (Scherer 2003, Barrett 2011). Ovo će izlaganje predstaviti usporedbu korpusne analize kolostrukcijskih podataka (100Mw) i metodologije prikupljanja podataka o sastavničkim strukturama emocija korištenjem GRID instrumenta na 40 subjekata (većinom studentske populacije) za lekseme strah, gađenje, bijes i ljubomora. Korpusni pristup utemeljen je na sintaktičko-semantičkoj analizi okoline ciljanog pojma (Stefanowitsch i Gries 2006) te predstavlja svojevrsnu metodu analize odozdo-prema-gore (engl. bottom-up) pojmovnih i jezičnih sastavnica koje tvore mrežu značenja leksema emocija u određenom tekstu. Nasuprot tome, metodologija GRID razvijena je s ciljem kroz-kulturne usporedbe i teži predstaviti govornikovo znanje, odnosno odozgo-prema-dolje (engl. top-down) uvid o poimanju ciljanog emotivnog leksema na temelju jednoobraznog upitnika (Fontaine, Scherer i Soriano 2013). Cilj je rada strukturno uporediti distribuciju i pojavu ishodišnih sastavničkih domena i okvira identificiranih u korpusu s podacima o istaknutosti sumjerljivih sastavnica prikupljenih upitnikom za navedene lekseme. Pretpostavka je da će sumjerljive sastavnice koje su čestotno istaknutije u korpusnoj analizi također biti istaknutije na GRID-ovoj skali poimanja istaknutosti. Studija će također predstaviti teorijski okvir uključivanja podataka kolostrukcijske analize i GRID upitnika u proizlazni konstrukcijski model opojmljivanja emocija u hrvatskome (Perak 2014).

emocije ; grid instrument ; corpus linguistics

nije evidentirano