engleski

Constructing a 'good' measure of student knowledge

Učeničko znanje se kontinuirano procjenjuje na svim razinama unutar obrazovnog sustava. Procjenjivanje znanja predstavlja značajnu komponentu procesa nadgledanja učenja i postignuća, kao i praćenja osobnog rasta i razvoja učenika. Nastavnici mogu birati između nekoliko metoda procjenjivanja učeničkih izvedbi u razredu. Najčešće se koriste pismeni (tzv. papir – olovka) ispiti znanja koje sastavlja sam nastavnik. Jesu li takve pismene provjere znanja zaista pravi testovi znanja sa svim psihometrijskim karakteristikama (objektivnost, osjetljivost, pouzdanost, valjanost)? Što takve pismene procjene zapravo mjere? Psihometrijski gledano, konstruirati test koji će biti standardizirana i reprezentativna mjera učeničkog znanja (u nekom specifičnom području poučavanja), nije sasvim jednostavan postupak. Mogu li i moraju li uopće pismeni ispiti znanja koje sastavlja sam nastavnik konkurirati standardiziranim testovima znanja u svojem konačnom cilju, a to je zapravo izmjeriti znanje i postignuće učenika? Papir – olovka ispiti koje sastavlja nastavnik trebali bi biti prije svega valjani i pouzdani. Nastavnik bi trebao pomno isplanirati pismeni ispit (počevši od odabira tipa pitanja do ocjenjivanja), ciljeve ispitivanja bi trebao postaviti prije same primjene pismenog ispita, i trebao bi odabrati ona ispitna pitanja koja su u službi ciljeva ispitivanja. Zaključno se raspravlja o problematici konstrukcije pismenih ispita u nastavi, kao i o ograničenjima i prednostima pismenih ispita koje sastavlja sam nastavnik.

student knowledge assessment; teacher-constructed test; paper-and-pencil test; psychometric characteristics

nije evidentirano