Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 758306

Fenomenologija adolescentskog samoozljeđivanja: pokušaj samoozdravljenja ili pokušaj suicida – izazov empatijskoj i mentalno zdravoj školi


Mindoljević Drakulić, Aleksandra
Fenomenologija adolescentskog samoozljeđivanja: pokušaj samoozdravljenja ili pokušaj suicida – izazov empatijskoj i mentalno zdravoj školi // Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja/Researching Paradigms of Childhood and Education / Opić, Siniša ; Matijević Milan (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 672-678


Naslov
Fenomenologija adolescentskog samoozljeđivanja: pokušaj samoozdravljenja ili pokušaj suicida – izazov empatijskoj i mentalno zdravoj školi
(The Phenomenology of Adolescent Self-Harm: Attempted Self-Healing or Attempted Suicide – Challenge to Empatic and Mentally Healthy School)

Autori
Mindoljević Drakulić, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja/Researching Paradigms of Childhood and Education

Urednik/ci
Opić, Siniša ; Matijević Milan

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
672-678

ISBN
978-953-7210-82-3

Ključne riječi
Adolescent, pokušaj suicida, samoozljeđivanje, suicid, škola
(Adolescent, attempted suicide, school, self-harm, self-injury, suicide)

Sažetak
Samoozljeđivanje prema većini istraživanja, najviše rabi adolescentska populacija te osobe u ranoj odrasloj dobi. Adolescentsko samoozljeđivanje ide od ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, kockanju i sl. do raznih oblika automutilacije, poput probadanja i rezanja vlastitog tijela. Danas se smatra i dijelom nove subkulture mladih koji samoozljeđivanje rabe gotovo kao stil života. Iako se danas ne zna dovoljno o pojavnosti i učestalosti (namjernog) samoozljeđivanja (engl. deliberate self-harm, DSH), taj fenomen uz suicid predstavlja stigmu i veliki javnozdravstveni problem. U radu se razmatraju dvije koncepcije: namjerno adolescentsko samoozljeđivanje s ishodom koji nije fatalan te pokušaj adolescentskog suicida. Recentni podaci naglašavaju dvije gotovo oprečne ideje: a) da samoozljeđivačko ponašanje adolescenata služi ponajprije kao regulator negativnih afekata te da kao takvo ne može biti vezano uz pokušaj suicida i b) da je samoozljeđivanje parasuicidalan čin u kojemu se isprepleću dvije tendencije: težnja za smrću i apel u pomoć, točnije da svako automutilirajuće ponašanje, durkheimovskim rječnikom, u sebi krije zametak samoubojstva. Također, u radu se naglašava da je samoozljeđivanje vidljivo ponajprije u školskom okružju u kojemu se prvobitno identificira te odakle potekne i prva inicijativa za traženjem pomoći. Nastavnici, profesori i stručnjaci mentalnoga zdravlja koji rade u školama prve su osobe koje razotkrivaju ovaj složeni adolescentski problem, pa se smatra da unatoč kliničkom neiskustvu imaju jedinstvenu priliku za pružanjem prve psihološke pomoći adolescentu u krizi, budući da se zna da je rana intervencija, u tom smislu, krucijalna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Pedagogija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Učiteljski fakultet, Zagreb