hrvatski

Tržišna dehumanizacija rada u poljoprivredi

Svaki rad, pa tako i onaj u poljoprivredi ima osnovni smisao u stvaranju nečega potrebnog za život. Kolikogod se činilo da se taj smisao rada nije izgubio niti danas, njegova je svrha ipak drugačija. Rad u poljoprivredi sve je manje potican solidarnošću i suživotom u zajednici. To je rad koji više ne potvrđuje neposrednost odnosa čovjeka s prirodom i Bogom. Njegov je pokretač tržište na kojemu se uz profit potvrđuje i moć onih koji ga ostvaruju. Svedenost rada u poljoprivredi na nadnicu izjednačuje ga s radom u industriji. To ima za posljedicu da se i hrana tretira kao i svaki industrijski proizvod – kao roba. Ona ne pripada onima koji je proizvode pa se glad i siromaštvo pojavljuju upravo u zemljama kojima je poljoprivreda najzastupljenija djelatnost. Svjetsko je tržište otvorilo prostor agrobiznisu koji nije riješio globalne probleme razvoja poljoprivrede, niti probleme gladi, bolesti i siromaštva. Naprotiv, agrobiznis je potvrdio moć i dominaciju najrazvijenihih upravo tržišnom dehumanizacijom rada u poljoprivredi.

rad u poljoprivredi; poljoprivreda; tržište; agrobiznis; solidarnost; hrana; glad

nije evidentirano