hrvatski

Klasični anarhizam i "propaganda djelom" (1.)

Generalnim osvrtom na povijesne procese u kontekstu industrijalizacije Europe i razvoja građanskog društva, možemo ustvrditi da je društveno-politička doktrina filozofije anarhizma, u svim svojim teorijskim i praktičnim raznolikostima, većim dijelom oblikovana paralelno s pojavom zapaženih prekretnica ili izrazito važnih historijskih toposa ; počevši od Francuske revolucije i spisa Williama Godwina, ustanaka 1848. i Proudhonovog aktivizma, Pariške komune i Bakunjinovih doprinosa, dinamičnog razdoblja Druge internacionale i neizostavnog Kropotkinovog djelovanja u tom razdoblju, ili Oktobarske revolucije i građanskog rata u Rusiji kada na scenu stupa Nestor Makhno sa svojim militantnim odredima. Navedeni okviri, koje je legitimno proširiti i do završetka Španjolskog građanskog rata iz kojeg anarhisti izlaze kao gubitnici na duge staze, predstavljaju korpus tzv. "klasičnog anarhizma", općeprihvaćene sintagme čija se referencijalna uporišta nalaze u određenom broju više ili manje populariziranih ustanaka, revolucionarnih nastojanja, pokušajima radničkog organiziranja u odnosu na jačanje kapitalističko-industrijske paradigme te, vjerojatno od primarne ideološke važnosti, programatskim i teorijskim spisima i osvrtima na onovremene aktualnosti iz pera nekolicine imena. S obzirom na potonje, proučavanje povijesti anarhizma gotovo uvijek podrazumijeva pisanje historije ideja (Ideengeschichte), s obzirom na brojne idejno formativne čimbenike, bilo političke, gospodarske, kulturne, neke zajednice u određenom periodu na nekom prostoru, dakako bez jasnih demarkacijskih određenja. Ukoliko prihvatimo definiciju marginalnosti kao razmjerni odmak od centra moći, onda je analiza anarhističkih kretanja ujedno i pisanje historije odozdo (history from below), s obzirom na vječiti hod i skrivanje anarhista na marginama različitih društva. Drugim riječima, prihvaćamo se decentrirane historije brojnih perspektiva. Tekst je prilagođen formi internetskog portalu H-Alter.

anarhizam; propaganda djelom; nasilje

nije evidentirano