hrvatski

Psihosocijalna rehabilitacija:prikaz slučaja

U ovom će radu biti prikazani tijek liječenja kao i psihosocijalna rehabilitacija pacijentice liječene pri Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju, Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Cilj autora je stavljanje naglaska na važnost integriranog pristupa u dijagnostici, liječenju i psihosocijalnoj rehabilitaciji. Terapijska zajednica kao socioterapijska metoda koja uključuje terapijske sastanke, psihoterapijske i suportivne grupe, strukturirani dnevni raspored, interakcije među članovima te jasna pravila i granice pruža okvir i priliku za opservaciju pacijenata te facilitira promjene disfunkcionlnosti ličnosti i ponašanja. Pacijentica F.G., tridesetodevetogodišnjakinja iz Rijeke, liječi se unazad deset godina na Klinici za psihijatriju, KBC-­‐a Rijeka. Imala je u petnaest navrata pokušaj suicida, prvi put u dobi od jedanaest godina. Prvi put se javlja na Kliniku 2005. godine kada je opservirana nakon pokušaja suicida. Tada je dijagnosticirana srednje teška depresivna epizoda i emocionalno nestabilna ličnost, a preporučeni nastavak liječenja je bio u okviru individualne psihoterapije. U kolovozu 2012. godine je hospitalizirana prvi put zbog pojave slušnih halucinacija. Tada je bila uključena u socioterapijski program Klinike. Od tada, tijekom 2012. bila je hospitalizirana ukupno u tri navrata. Pored suicidalnosti i slušnih halucinacija u kliničkoj slici dominirala anhedonija, disfunkcionalnost, izoliranje od okoline, negativna slika sebe i anticipacija budućnosti, nesanica te košmarni snovi. Unatoč hospitalizacijama, redovitom ambulantnom tretmanu psihijatra te uzimanju propisane medikacije ne dolazi do znatnijeg poboljšanja psihičkog stanja te je preporučeno liječenje u okviru Dnevne bolnice u kojem je uočen komorbiditetni problem alkoholizma, koji je dodatno pogoršavao kliničku sliku i onemogućavao uspostavu strukturiranijeg terapijskog plana. Ubrzo po završetku liječenja u Dnevnoj bolnici, pacijentica je upućena na produljeno liječenje u PB Rab sa svrhom uspostave apstinencije. Po otpustu iz PB Rab, 2013. pacijentica je bila uključena u intenzivni program psihosocijalne rehabilitacije, na dnevnoj osnovi. Od tada nije bilo hospitalizacija, medikacija je smanjena, pacijentica apstinira od alkhola, obitelj je uključena u liječenje. Ključne riječi:

depresija ; psihosocijalna rehabilitacija ; dnevna bolnica

nije evidentirano