hrvatski

Smilje

Suvremeni tržišni trendovi sve veće potražnje ljekovitog i aromatičnog bilja, često imaju za posljedicu nekontrolirano branje i sakupljanje, čime se utječe na postupni izostanak dragocjenih vrsta samonikloga bilja na njegovim prirodnim staništima. Svjesni ovih činjenica poljoprivredni proizvođači u posljednjih desetak godina uz pomoć stručnjaka iz sezone u sezonu uvode sve veći broj samoniklih ljekovitih i aromatičnih biljaka u poljoprivrednu proizvodnju. Kako je nepravilno branje i skupljanje smilja u kopnenom dijelu Dalmacije i na otocima (Pag, Krk) dovelo do katastrofalnih posljedica, tako je od posebne važnosti razmotriti mogućnost uvođenja ove biljke u poljoprivrednu proizvodnju. Smilje pripada kategoriji zaštićenih biljaka NN (7/06 i 99/09) te je za njegovo skupljanje potrebno ishoditi odgovarajuće dopuštenje, koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Dozvola se može dobiti samo za lokacije na kojima nisu ugrožene biljne vrste koje se namjeravaju sakupljati (Pohajda, et al., 2011). Prilikom sakupljanja samonikloga bilja, a posebice zaštićenih vrsta obvezno je sakupiti najviše dvije trećine biljnog fonda. Također, biljke se ne smiju vaditi zajedno s korijenom nego rezati kako se ne bi oštećivala njihova prirodna staništa. Budući da postoje ograničenja sakupljanja smilja iz prirode, a zahtjevi tržišta su znatni, smilje sve više postaje zanimljivo u suvremenoj proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja.

smilje; proizvodnja smilja; destilacija; eterično ulje

nije evidentirano