hrvatski

Utjecaj boja na optičku težinu portretne fotografije

Vizualna se komunikacija kroz grafičke medije ostvaruje prenošenjem tekstualnih i slikovnih informacije koje poruku mogu prenositi samostalno ili se međusobno kombiniraju. Odnos tekstualnog i slikovnog elementa može biti različit – tekstualni element može biti samostalan, kao i slikovni element, ali oni mogu činiti i cjelinu u kojoj su ti elementi ravnopravni ili jedan od njih dominira. Iako se tekstualna informacija često nameće kao preciznija, činjenica je da je slikovna informacija univerzalnija i bolje privlači pažnju. Među slikovnim se informacijama posebno ističe fotografija koja pokriva 2/3 dvodimenzionalnih nepokretnih slikovnih informacija bez obzira radi li se o tiskanim ili elektronskim medijima. Ovo se može prvenstveno povezati s time da se fotografija doživljava kao visokoikonični medij, tj. da se njoj vjeruje kao realnom prikazu stvarnosti iako ona tehnički i sintaktički omogućuje različite oblike manipulacije. Kako bi fotografija ostvarila svoju semantičku ulogu prenosa informacija, njezini se tehnički elementi moraju staviti u funkciju njezine sintakse. Pri tome su osnovni sintaktički problemi vezani uz optičku ravnotežu tj. dinamiku i statiku slike te uz odnos pojedinih elemenata slike. Bez obzira o kojem se pravilu optičke ravnoteže radi, temeljni je zadatak prepoznati optičku težinu pojedinog elementa fotografije, odnosno pojedine fotografije ako više njih čini informacijsko-kompozicijsku cjelinu. Prethodna su istraživanja ukazala na mogućnost manipulacije bojom te na promjene semantičkih vrijednosti fotografije manipulacijom bojom uz zadržavanje ikoničnosti fotografske slike. U ovom se radu ispituje utecaj boje na optičku težinu fotografije. Ispitivanja se provode na portretnoj fotografiji kao na tehnički, ali i sintaktički, jednom od najčešćih ali i najzahtjevnijih fotografskih motiva.

portretna fotografija; optička težina; boja

nije evidentirano