hrvatski

Pravoslavna crkva svetog Ilije u Poganovcima

Crkva svetoga Ilije pripada skupini vrijednih i dobro sačuvanih baroknoklasicističkih sakralnih građevina Slavonije. Jednobrodna je građevina s tornjem postavljenim ispred pročelja i velikom polukružnom apsiom. Tlocrta je pojednostavljenog latinskog križa vrlo kratkih poprečnih krakova, koji služe kao pijevnice. Zahvaljujući rijetkim dokumentima iz 18. stoljeća poznato je kako Poganovci dosta dugo nakon prestanka osmanlijske vlasti nisu dobili crkvu. Namjera gradnje nove crkve po prvi se puta u arhivskim izvorima spominje 1783-1784. Gotovo je sigurno ipak da tada još uvijek nije počelo podizanje današnje zidane građevine, već manje drvene crkve. Današnja je poganovačka crkva po svoj prilici u cijelosti podignuta tek početkom 1840-ih godina. Probleme s preciznom datacijom stvaraju nepreciznosti u objavljenom ugovoru mještana Poganovaca i graditelja Georga Seuferta od 12. 3. 1843. u kojemu se govori primarno o gradnji tornja crkve no paralelno se spominje izgradnja krovišta na „novim zidovima“. Na što se odnosi sintagma „novi zidovi“, na dograđeni dio crkve (toranj i možda kor) ili cijelu građevinu nije do kraja jasno. Ne može se, međutim, isključiti niti mogućnost da je riječ o nepreciznoj formulaciji i da je cijela crkva podignuta 1843. Njezina gradnja stajala je 2.500 forinti. Zvonik crkve okrunjen je 1913. novom kupolom koja pripada skupini najraskošnije riješenih neobaroknih kupola u historicizmu Slavonije. Oprema poganovačke crkve predstavlja primjer jednoga gotovo pučkog interijera jedinstvenoga, međutim, po svojoj sačuvanosti. U crkvi se nalaze doista brojni vrijedni primjeri umjetničkog obrta: stolice za narod, vladičansko prijestolje, ripide, svijećnjaci, bogoslužbene knjige, itd., kao i brojne ikone. Budući da dokumentacija nije sačuvana samo se na osnovi stilskih rješenja može pretpostaviti kada je koji dio opreme nastao. Današnji ikonostas crkve postavljen je vjerojatno 1905. godine, a vjerojatno je djelo zagrebačkog majstora Toše V. Kovačevića.

Poganovci; barokni klasicizam; historicizam; neobarok; Georg Seufert; Tošo Kovačević

nije evidentirano