Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Povezanost parodontne bolesti s angiografski dokazanom koronarnom arterijskom bolesti (CROSBI ID 217259)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Vražić, Domagoj ; Miovski, Zoran ; Strozzi, Maja ; Puhar, Ivan ; Badovinac, Ana ; Božić, Darko ; Plančak, Darije Periodontal Disease and its Association with Angiographically Verified Coronary Artery Disease / Povezanost parodontne bolesti s angiografski dokazanom koronarnom arterijskom bolesti // Acta stomatologica Croatica, 49 (2015), 1; 14-20

Podaci o odgovornosti

Vražić, Domagoj ; Miovski, Zoran ; Strozzi, Maja ; Puhar, Ivan ; Badovinac, Ana ; Božić, Darko ; Plančak, Darije

hrvatski

Povezanost parodontne bolesti s angiografski dokazanom koronarnom arterijskom bolesti

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost agresivnog i kroničnog parodontitisa s težinom koronarne arterijske bolesti koja je potvrđena koronarnom angiografijom. Ispitanike čine hospitalizirani bolesnici Kliničkog bolničkog centra Zagreb kojima je zbog boli u prsima napravljena koronarna angiografija. Temeljiti klinički pregled sastojao se od bilježenja parodontoloških indeksa te kliničkih i socio- demografskih parametara. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine: ispitivane - akutni koronarni sindrom (ACS) i stabilna koronarna arterijska bolest (CAD), i kontrolnu – bez značajne koronarne arterijske bolesti. Podaci su analizirani pomoću Kruskal-Wallis i Pearson hi- kvadrat testa. Od 106 ispitanika, njih 66 (62, 3%) su hospitalizirani zbog ACS, 22 (20, 7%) zbog stabilne CAD i samo 18 (17, 0%) nije imalo značajnu CAD. Samo 26 (24, 5%) od ukupno 106 bolesnika nikad nisu bili pušači (p <0, 05). Od 106 bolesnika ukupno, njih 69 (65, 1%) je s dijagnozom parodontitisa. Kronični parodontitis je najčešći nalaz u obje ispitivane skupine, 68, 2% kod ACS i 54.5% kod skupine stabilne CAD, dok je najviše zdravih pacijenta bez parodontitisa (72, 6%) bilo u kontrolnoj skupini (p<0, 001). Skupina stabilna CAD imala je najvišu srednju vrijednost dubine sondiranja (PD) 3, 92±1, 16, recesije gingive (GR) 1, 34±0, 78, razine kliničkog pričvrstka (CAL) 4, 60±1.41 i krvarenja pri sondiranju (BOP) 45, 98±26, 19, kod ACS je izmjereno PD 3, 77±0, 91, GR 1, 11±0, 66, CAL 4, 32±1, 08 i BOP 41, 30±22, 09, te je kod kontrolne skupine izmjereno PD 3, 27±0, 97, GR 0, 69±0, 37, CAL 3, 62±1, 04 i BOP 26, 39±13, 92 (p <0, 05). Parodontitis je povezan s angiografski potvrđenom koronarnom arterijskom bolesti. Tjelesna neaktivnost, loša oralna higijena i parodontna upala je zabilježena kod bolesnika s ACS i stabilnom CAD.

parodontitis ; parodontalni indeks ; kardiova - skularne bolesti ; bolesti koronarne arterije ; koronarna angiografija

nije evidentirano

engleski

Periodontal Disease and its Association with Angiographically Verified Coronary Artery Disease

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost agresivnog i kroničnog parodontitisa s težinom koronarne arterijske bolesti koja je potvrđena koronarnom angiografijom. Ispitanike čine hospitalizirani bolesnici Kliničkog bolničkog centra Zagreb kojima je zbog boli u prsima napravljena koronarna angiografija. Temeljiti klinički pregled sastojao se od bilježenja parodontoloških indeksa te kliničkih i socio- demografskih parametara. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine: ispitivane - akutni koronarni sindrom (ACS) i stabilna koronarna arterijska bolest (CAD), i kontrolnu – bez značajne koronarne arterijske bolesti. Podaci su analizirani pomoću Kruskal-Wallis i Pearson hi- kvadrat testa. Od 106 ispitanika, njih 66 (62, 3%) su hospitalizirani zbog ACS, 22 (20, 7%) zbog stabilne CAD i samo 18 (17, 0%) nije imalo značajnu CAD. Samo 26 (24, 5%) od ukupno 106 bolesnika nikad nisu bili pušači (p <0, 05). Od 106 bolesnika ukupno, njih 69 (65, 1%) je s dijagnozom parodontitisa. Kronični parodontitis je najčešći nalaz u obje ispitivane skupine, 68, 2% kod ACS i 54.5% kod skupine stabilne CAD, dok je najviše zdravih pacijenta bez parodontitisa (72, 6%) bilo u kontrolnoj skupini (p<0, 001). Skupina stabilna CAD imala je najvišu srednju vrijednost dubine sondiranja (PD) 3, 92±1, 16, recesije gingive (GR) 1, 34±0, 78, razine kliničkog pričvrstka (CAL) 4, 60±1.41 i krvarenja pri sondiranju (BOP) 45, 98±26, 19, kod ACS je izmjereno PD 3, 77±0, 91, GR 1, 11±0, 66, CAL 4, 32±1, 08 i BOP 41, 30±22, 09, te je kod kontrolne skupine izmjereno PD 3, 27±0, 97, GR 0, 69±0, 37, CAL 3, 62±1, 04 i BOP 26, 39±13, 92 (p <0, 05). Parodontitis je povezan s angiografski potvrđenom koronarnom arterijskom bolesti. Tjelesna neaktivnost, loša oralna higijena i parodontna upala je zabilježena kod bolesnika s ACS i stabilnom CAD.

periodontitis ; periodontal index ; cardio - vascular diseases ; coronary artery disease ; coronary angiography

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

49 (1)

2015.

14-20

objavljeno

0001-7019

1846-0410

Povezanost rada

Dentalna medicina, Kliničke medicinske znanosti

Poveznice
Indeksiranost