Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Analiza isplativosti centraliziranog toplinskog sustava na biomasu i komunalni otpad u Zagrebu (CROSBI ID 394811)

Ocjenski rad | diplomski rad

Tomić, Tihomir Analiza isplativosti centraliziranog toplinskog sustava na biomasu i komunalni otpad u Zagrebu / Duić, Neven (mentor); Ćosić, Boris (neposredni voditelj). Zagreb, Fakultet strojarstva i brodogradnje, . 2014

Podaci o odgovornosti

Tomić, Tihomir

Duić, Neven

Ćosić, Boris

hrvatski

Analiza isplativosti centraliziranog toplinskog sustava na biomasu i komunalni otpad u Zagrebu

Uporaba centraliziranih toplinskih sustava (CTS) (eng. district heating systems (DHS)) je jedan od načina na koji Europska unija nastoji dostići postavljene ciljeve o smanjenju potrošnje primarne energije te diversifikaciji energetskih izvora. Ovakvi sustavi omogućuju iskorištavanje različitih izvora energije za zadovoljavanje energetskih potreba stambenih zgrada, poslovnih objekata i industrije, a među njima su i energija dobivena energetskom oporabom otpada te goriva koja je teško uporabiti za pogon malih toplinskih kotlova (u ovu grupu danas većinom spada biomasa). U ovome radu je dan pregled 26 energetskih postrojenja koja opskrbljuju postojeće CTS-e u zemljama EU. Posebna pozornost se poklonila postrojenjima za termičku obradu otpada (TOO) (eng. waste to energy (WtE) plants) i postrojenjima na biomasu te, da bi se dao cjelovit pregled i omogućila usporedba, dan je pregled i postojećih postrojenja na fosilna goriva. Podatci potrebni za provođenje ekonomske analize mogu se aproksimirati iz tehničkih i ekonomskih podataka postojećih energetskih postrojenja. Tako dobiveni podatci i količina komunalnog otpada u Gradu Zagrebu određuju proizvodnju toplinske energije koja definira sva razmatrana postrojenja. Dobiven iznos unutarnje stope povrata investicije (eng. internal rate of return (IRR)) je 13, 45% za postrojenje za TOO te 17, 84% za postrojenje na biomasu. Iz ovih vrijednosti i diskontne stope od 9% može se zaključiti da je investicija u oba postrojenja isplativa te da je, ukoliko se ne uzima u obzir vrijednost rješavanja problema otpada, isplativije investirati u postrojenje na biomasu. Provedena analiza osjetljivosti pokazuje da je isplativost investicije u postrojenje za TOO najosjetljivija na promjenu iznosa naknada za zbrinjavanje otpada (eng. gate fee), dok je isplativost investicije u postrojenje na biomasu najosjetljivija na promjenu otkupne cijene toplinske energije. Što se tiče cijene proizvodnje toplinske energije, njen se iznos u ovome radu definiran preko cijene korištenog goriva čime se dolazi do cijena proizvedene toplinske energije od 0, 0121 €/kWh za postrojenje na biomasu, -0, 0396 €/kWh za postrojenje za TOO te 0, 0363 €/kWh za postrojenja CTS-a Zagreb.

Centralizirani toplinski sustav (CTS) ; postrojenje za termičku obradu otpada (TOO) ; kogeneracijsko postrojenje ; miješani komunalni otpad ; biomasa ; ekonomska analiza ; Grad Zagreb

nije evidentirano

engleski

Economic viability of district heating system with biomass and municipal solid waste in the City of Zagreb

nije evidentirano

District heating system (DHS) ; waste to energy (WtE) plants ; cogeneration ; municipal solid waste (MSW) ; biomass ; economic analysis ; the City of Zagreb

nije evidentirano

Podaci o izdanju

153

05.12.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zagreb

Povezanost rada

Strojarstvo