Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 756123

Između pragmatike i gramatike: izbor aspekta u oblikovanju imperativa


Kolaković, Zrinka; Kovačević, Ana
Između pragmatike i gramatike: izbor aspekta u oblikovanju imperativa // Knjiga sažetaka. Šesti hrvatski slavistički kongres. Vukovar i Vinkovci, 10. - 13. rujna 2014.
Vukovar i Vinkovci, Hrvatska, 2014. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Između pragmatike i gramatike: izbor aspekta u oblikovanju imperativa
(Between pragmatics and grammar: aspect choice in formation of the imperative)

Autori
Kolaković, Zrinka ; Kovačević, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka. Šesti hrvatski slavistički kongres. Vukovar i Vinkovci, 10. - 13. rujna 2014. / - , 2014

Skup
Šesti hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Vukovar i Vinkovci, Hrvatska, 10. - 13. rujna 2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Imperativ; aspekt; hrvatski jezik; povijest hrvatskoga jezika
(Imperative; aspect; Croatian language; history of the Croatian language)

Sažetak
Za istraživanje odnosa gramatike i pragmatike poslužit će Lehmannova (2009) formalno-fuknkcionalna teorija slavenskoga aspekta, dok će usporedba stanja u slavenskim jezicima počivati na Dickeyjevoj (2000) teoriji o istočno-zapadnoj aspektnoj izoglosi. Aspektološki radovi o pragmatici izbora aspekta u ruskome imperativu, odnosno njegovu ljubaznomu ili neljubaznomu tonu, ovisno o uporabljenomu aspektu, pišu se već desetljećima. U hrvatskim se pak gramatikama uglavnom napominje da se zabrana češće izriče imperfektivnim nego perfektivnim, dok se zapovijed izriče podjednako i svršenim i nesvršenim glagolima (Barić i dr. 1997: 226). Podatci o tome kakve implikacije može izazvati izbor jednoga ili drugoga aspekta u hrvatskome imperativu, mogu se naći tek usputno, u radovima koji nisu posvećeni isključivo toj temi. Riđanović (1976), primjerice, u svojemu komparativnome sinkronijskome radu o aspektu ističe kako u slučajevima kada je dodana emocionalna nijansa, perfektivni glagoli u hrvatskome bivaju zamijenjeni imperfektivnima što i oprimjeruje:„Gubi se odavdje!“ Izlaganjem se pokušava odgovoriti na sljedeća ključna pitanja: 1) kakvo značenje ima imperativ α glagola (npr. doći, pomoći, otvoriti) 2) kakvo značenje ima imperativ β glagola (npr. dolaziti, pomagati, otvarati) 3) kakvo značenje ima uporaba imperativa difuznih glagola i njihovih parova (po/jesti, na/pisati, pro/čitati) 4) u kakvomu su odnosu imperativ i negacija 5) zatečeno stanje u suvremenomu hrvatskomu jeziku usporedit će se s povijesnim idiomima hrvatskoga jezika od samih početaka pismenosti. Podatci se temelje na iščitavanju gramatičkih priručnika i dostupne aspektološke literature, te na pretraživanju računalnoga korpusa hrvatskoga jezika i proučavanju tekstova iz srednjega vijeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-UIP-2013-11-2462 - Teoretsko i primjenjeno jezikoslovno istraživanje korpusa hrvatskih crkvenoslavenskih tekstova s izradom Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske r (Vida Vukoja, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ana Šimić, (286061)