Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 756037

Migranti i škola: analiza učinka socioekonomske i sociokulturne nejednakosti na osjećaj pripadnosti učenika migrantskog porijekla u školskom okruženju


Gregurović, Margareta; Kuti, Simona
Migranti i škola: analiza učinka socioekonomske i sociokulturne nejednakosti na osjećaj pripadnosti učenika migrantskog porijekla u školskom okruženju // V. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskoga sociološkog društva: Normalnost krize - kriza normalnosti. Knjiga sažetaka / Božić, Saša ; Primorac, Jaka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2015. str. 41-42 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Migranti i škola: analiza učinka socioekonomske i sociokulturne nejednakosti na osjećaj pripadnosti učenika migrantskog porijekla u školskom okruženju
(Migrants and school: Analysis of the effect of socio-economic and socio-cultural inequality on the sense of belonging in school environment among the students with migrant background)

Autori
Gregurović, Margareta ; Kuti, Simona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
V. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskoga sociološkog društva: Normalnost krize - kriza normalnosti. Knjiga sažetaka / Božić, Saša ; Primorac, Jaka - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2015, 41-42

ISBN
978-953-6552-99-3

Skup
V. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskoga sociološkog društva: Normalnost krize - kriza normalnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19-20.03.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Učenici migrantskog porijekla; socioekonomski status; nejednakosti; osjećaj pripadnosti; školsko okruženje; Hrvatska
(Migrant students; socio-economic status; inequality; sense of belonging; school environment; Croatia)

Sažetak
Položaj migranata u društvu primitka vrlo je često nepovoljniji od položaja domaćeg stanovništva. Brojna istraživanja pokazuju da, iako se bilježe značajniji udjeli visokokvalificiranih migranata, većina migranata ima lošiji socioekonomski status. Navedeno se ogleda i u položaju migrantskih učenika uključenih u redovnu nastavu u okviru obrazovnih sustava zemalja primitka. Polazeći od teze da škola kao organizacija funkcionira prema „principu normalnosti“ (Radtke, 2004), kao kriteriji normalnosti uzimaju se znanje jezika i sposobnosti učenika koje pridonose „normalnim“ postignućima učenika primljenih u školu. S obzirom da migrantski učenici nisu uvijek u mogućnosti potpuno zadovoljiti tražene kriterije, vrlo su često manje uključeni u zahtjevnije obrazovne programe (Heckmann, 2008). S druge strane, njihov potencijalno lošiji socioekonomski status koji, zajedno s kulturnim i etničkim različitostima, pogoduje stvaranju podjela i nejednakosti između učenika migranata i nemigranata moguće razvija ili pridonosi osjećaju nepripadanja i isključenosti u školskom okruženju. Cilj ovoga rada je ispitati kakav je socioekonomski položaj migrantskih učenika u hrvatskim školama, do koje je mjere (i je li uopće) socioekonomski položaj migrantskih učenika povezan s osjećajem pripadnosti u specifičnom školskom okruženju te postoje li razlike između učenika definiranih kao pripadnici prve i druge generacije migranata. U radu se koriste podaci prikupljeni 2012. godine upitnicima za učenike i roditelje u okviru PISA istraživanja. Testirano je 5 008 petnaestogodišnjih učenika iz 163 srednje škole, a uzorak je reprezentativan s obzirom na spol, tip školskog programa i razred. Polazeći od temeljnih pretpostavki nepovoljnijeg socioekonomskog statusa migranata analizira se socioekonomska i sociokulturna struktura petnaestogodišnjih učenika migrantskog porijekla u srednjim školama. Kao osnovne odrednice migrantskog statusa koriste se zemlja rođenja učenika i njihovih roditelja te jezik kojim se govori kod kuće. Sociodemografske i sociokulturne karakteristike analiziraju se pomoću kreiranih indeksâ ekonomskog, kulturnog i socijalnog statusa, obrazovanja roditelja, statusa zaposlenja roditelja te mjesečnih prihoda kućanstva i izdataka za obrazovanje. Zavisni konstrukti prikazani kao dva nezavisna faktora, osjećaja pripadanja i osjećaja nepripadanja, analiziraju se pomoću analize varijance te multiple regresijske analize kojom se utvrđuju mogući efekti socioekonomskih i sociokulturnih odrednica na percepciju pripadnosti. Rezultati pokazuju da iako učenici migrantskog porijekla imaju statistički značajno lošiji socioekonomski status, općenito osjećaju podjednaku pripadnost u školi i među vršnjacima kao i ostali učenici. Dobiveni se rezultati interpretiraju u kontekstu nalaza drugih istraživanja koja pokazuju izraženu i pozitivnu povezanost između subjektivnog osjećaja pripadanja i školskog postignuća, što onda učenicima migrantskog porijekla otvara mogućnosti odabira kvalitetnijeg daljnjeg obrazovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb