hrvatski

Reklame i rodni stereotipi: važnost medijske pismenosti

Brojne rasprave i istraživanja o medijima u sklopu društvenih i humanističkih znanosti usredotočuju se na utjecaj medija na djecu i mlade u procesu njihova odgoja i obrazovanja, odnosno oblikovanja individualnog i socijalnog identiteta. Svaki novi naraštaj odrasta u okolini sve bogatijoj medijima i pripadajućim sadržajima, a oni često preuzimaju ulogu „zamjenskih roditelja“ u odgojnom i „zamjenske škole“ u obrazovnom smislu. Jedan od najrasprostranjenijih medijskih oblika i kulturoloških proizvoda kojemu smo svakodnevno svjesno ili nesvjesno izloženi jesu reklame. Koliko su reklame važan kulturološki i ekonomski fenomen govori i podatak da se u reklamnu industriju godišnje u prosjeku ulaže 500 milijardi dolara, a ciljana skupina sve češće postaju djeca i mladi. Medijski se stručnjaci slažu da je utjecaj reklama na tu dobnu skupinu iznimno snažan, čak i kada se ne odnosi izravno na njih. Na taj način reklame pridonose oblikovanju dječje medijske kulture. Uočava se trend da reklame sve rjeđe uključuju navođenje prednosti proizvoda čiju prodaju žele potaknuti, a sve više nameću određene životne stilove koje mladi usvajaju kao dijelove svojih identiteta i obrazaca ponašanja. Tu se prije svega misli na rodne stereotipe i nerealne prikaze ženskog tijela kao sastavnih dijelova reklama. Stoga će se posebna pozornost u izlaganju posvetiti rodnim stereotipima u (audio)vizualnim reklamama i njihovim mogućim negativnim posljedicama na stajališta i ponašanja djece i mladih, poput „Lolita- efekta“, iskrivljene slike o sebi i sl. Kako bi se umanjili spomenuti negativni učinci reklama, potrebno je podizanje razine medijske pismenosti, kao i provođenje određenih medijskih politika na lokalnoj i globalnoj razini u okviru zakonskih regulativa.

medijska pismenost ; reklame ; rodni stereotipi

nije evidentirano