hrvatski

Poljoprivredna proizvodnja u uvjetima klimatskih promjena u Hrvatskoj i svijetu

Danas su poznate različite posljedice promjena klime koje se reflektiraju u poljoprivredi. Poljoprivreda je sektor koji trpi najveće štete od posljedica klimatskih promjena, a s druge strane ona je jedan od uzročnika klimatskih promjena. U poljoprivredi se stvara velika emisija stakleničkih plinova koji najviše utječu na klimu poput ugljikovog dioksida (CO2), metana (CH4) i didušikovog oksida (N2O). Negativni utjecaji klime uključuju štete prouzrokovane sve češćim prirodnim katastrofama i porastom razine mora, što rezultira pritiskom na proizvodnju hrane. Glavne značajke klime, koje imaju najznačajniji utjecaj na svjetsku i hrvatsku proizvodnju hrane su porast temperatura, smanjenje padalina, tuča i mraz. Globalno gledajući klimatske promjene uzrokovale su globalno zatopljenje što je rezultiralo topljenjem ledenjaka te povećanjem razine mora. Ekstremne suše u Hrvatskoj se događaju u prosjeku svakih 3 – 5 godina što ima snažan negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Osim ekstremnih temperatura česta su pojava kasni proljetni mrazevi i tuče. Zbog takvih ekstremnih pojava mogle bi se izgubiti velike količine poljoprivrednog zemljišta, skratiti sezona uzgoja te smanjiti urod. Na temelju provedenih intervjua uvidjeli smo kako se naši poljoprivrednici nose s klimatskim promjenama te koje su moguće mjere prilagodbe. Kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena potrebno je smanjiti emisiju stakleničkih plinova na globalnoj razini. Mjere prilagodbe također mogu biti agrotehničke prirode. Poljoprivrednici su spremni proizvoditi nove hibride i provesti određene agrotehničke mjere te početi s ekološkom proizvodnjom hrane.

klimatske promjene; poljoprivreda; cijene hrane; mjere prilagodbe

nije evidentirano