hrvatski

Razvoj i suvremena preobrazba krajolika Ravnih kotara

Krajolik Ravnih kotara, središnjeg dijela Primorske Hrvatske, bio je objekt istraživanja ove disertacije. No, s obzirom na to da područje Kotara nije jasno određeno, prvo je izvršena regionalizacija tog prostora s četirima dobivenim subregionalnim cjelinama. Potom je s historijskogeografskog motrišta raspravljeno korištenje zemljišta i oblikovanje ravnokotarskog krajolika tijekom prošlosti, od prapovijesti do danas. Izdvojeno je ukupno šest glavnih kulturnih razdoblja oblikovanja ravnokotarskog krajolika: prapovijest, rimska uprava, srednjovjekovno razdoblje, razdoblje mletačko-osmanskog vrhovništva, 19. i prva polovica 20. stoljeća i druga polovica 20. stoljeća. Uz to, identificirani su nepovoljni društveno-politički i gospodarski čimbenici koji su uzrokovali prekide tj. diskontinuitete u razvoju ravnokotarskog krajolika, a odnose se na razdoblja ranog srednjeg vijeka, 16. i 17. stoljeća i obrambenog Domovinskog rata. Drugi dio istraživanja krajolika obuhvatio je analize promjena korištenja zemljišta od 18. do 21. stoljeća. Uspoređeni su prostorni rasporedi i udjeli pojedinih kategorija zemljišta na razini 80-ak ravnokotarskih katastarskih općina. Najveće promjene udjela u ukupnim površinama katastarskih općina i Ravnih kotara kao cjeline imali su oranice, pašnjaci i šume dok su se površine pod vrtovima i livadama vrlo malo mijenjale. Danas se, otprilike, jedna trećina ravnokotarskog zemljišta obrađuje, jedna trećina je pod makijom/šikarom i šumom, a ostalo se koristi ili kao pašnjak ili je neplodno tj. izgrađeno zemljište. Kao studija slučaja je odabrana katastarska općina Nadin na primjeru koje je, koristeći krajobrazne metrike, iscrpnije istražen razvoj krajolika tj. korištenje zemljišta.

korištenje zemljišta; krajolik; poljoprivreda; Ravni kotari

nije evidentirano