hrvatski

Analiza rasta tijekom vegetacije šećerne repe ovisno o gustoći sjetve

U ovom istraživanju praćen je rast šećerne repe u poljskim uvjetima uzgoja tijekom vegetacije šećerne repe u 2014. godini na lokaciji Gradište (Vukovarsko–srijemska županija). Sjetva šećerne repe (hibrid Serenada, KWS) je obavljena 18. ožujka 2014. na međuredni razmak od 50 cm i četiri različita razmaka unutar reda: 13 cm, 15 cm, 17 cm i 19 cm. Tijekom vegetacije u osam rokova (10. i 30. lipnja, 10. i 30. srpnja, 10. i 30. kolovoza te 10. i 20. rujna) uzimani su uzorci pet biljaka šećerne repe na kojima je utvrđena masa svježeg korijena (g/biljci), a u poprečnom presjeku najšireg dijela vrata korijena (hypocotyl) određen je promjer, broj kambijalnih prstenova te broj kambijalnih prstenova na 1 cm promjera. Gustoća sjetve je imala značajan utjecaj (P≤0, 05) na masu svježeg korijena (g/biljci), promjer korijena (cm), broj kambijalnih prstenova i broj kambijalnih prstenova na 1 cm promjera korijena. Očekivano, najmanju masu korijena imale su biljke sijane na najveću gustoću od 13 i 15 cm (prosječno 156, 9 g/biljci u lipnju 589, 0 g/biljci u srpnju, 922, 7 g/biljci u kolovozu i 1172, 4 g/biljci u rujnu), dok su najveću masu korijena imale biljke najrjeđe sjetve na 17 i 19 cm (prosječno 249, 2 g/biljci u lipnju 1236, 6 g/biljci u srpnju, 2020, 8 g/biljci u kolovozu i 2874, 6 g/biljci u rujnu). Prosječan promjer korijena ovisno o razmaku unutar reda je očekivano najmanji kod sjetve na najuži razmak (13 cm), te najveći kod sjetve najšireg razmaka u redu (19 cm), dok kod sjetve na razmak od 15 i 17 cm unutar reda nije utvrđena statistički značajna razlika u promjeru korijena. Rast korijena u širinu povećava se sazrijevanjem repe te promjer korijena prosječno za sve gustoće sjetve raste od 4, 13 cm u prvoj dekadi lipnja do 12, 51 cm u drugoj dekadi rujna pri čemu je promjer varirao od 11, 55 cm u najgušćoj sjetvi do 14, 79 u najrjeđoj sjetvi. Nadalje, prosječno za sve gustoće sjetve intenzivno stvaranje kambijalnih prstenova utvrđeno je u lipnju te je početkom lipnja broj prstenova iznosio prosječno 4, 9, a na kraju lipnja prosječno 7, 3. U rujnu je korijen šećerne repe imao prosječno 8, 4 kambijalna prstena. Na 1 cm promjera korijena utvrđen je najveći broj prstenova 30. srpnja, prosječno 1, 52, a do rujna prosječan broj kambijalnih prstenova na 1 cm promjera se nije statistički značajno mijenjao. Općenito su biljke sijane na širi razmak u redu (17 i 19 cm) kroz cijelu vegetaciju imale prosječno veći promjer (10, 36 cm) i masu (korijena 1277, 6 g/biljci), u odnosu prosječan promjer (8, 89 cm) i masu korijena (808, 6 g/biljci) užeg razmaka sjetve unutar reda (13 i 15 cm).

kambijalni prstenovi ; korijen ; masa ; promjer ; šećerna repa

nije evidentirano