hrvatski

Značaj genotipa i primjene fungicida u integriranoj proizvodnji šećerne repe

Istraživanje proizvodnih vrijednosti 15 hibrida šećerne repe obavljeno je na tlu tipa černozem u istočnoj Hrvatskoj lokacija Tovarnik u uvjetima prirodne infekcije s patogenom gljivom Cercospora beticola Sacc. bez i uz primjenu fungicida u 2013. godini. Hibridi uključeni u pokuse nejednake su tolerantnosti prema gljivi C beticola i vlasništvo su četiri selekcijske kuće koje plasiraju sjeme šećerne repe u R. Hrvatskoj. Vremenske prilike u 2013. znatno su se razlikovale od višegodišnjeg prosjeka i to kako po količini oborina tako i po temperaturi zraka. Velika količina oborina u prva tri mjeseca odgodila je sjetvu, a tijekom vegetacije uz višu temperaturu za 1, 3oC palo je za 67, 8 mm više oborina od višegodišnjeg prosjeka uz nepovoljan raspored. Dobiveni rezultati pokazuju veliku ovisnost prinosa i kvalitete korijena u prvom redu od očuvanosti lista kroz vegetaciju a zatim i od hibrida. Zbog oštećenja lišća, na varijantama gdje nije vršeno tretiranje fungicidima, u odnosu na varijante dobro očuvanog lista s tri tretiranja, prinosa korijena smanjen je prosječno za 14, 98 t ha-1 (17, 84%), sadržaja šećera 0, 58% (rel. 4, 11%) i prinosa šećera za 2, 41 t ha-1 (23, 42%). Tri tretiranja u odnosu na jedno povećala su pronos korijena za 5, 13 t ha-1 (5, 74%), sadržaja šećera 0, 11% i prinosa šećera za 0, 75 t ha-1 (6, 28%). Štete zbog izostavljene primjene fungicida bile su vrlo značajne kod svih ispitivanih hibrida, pa je višekratna primjena fungicida u borbi protiv C. beticola Sacc obvezna i vrlo isplativa mjera u proizvodnji šećerne repe. Prinos korijena, u prosjeku za sve varijante primjene fungicida, značajno veći od drugih hibrida u istraživanju ostvario je hibrid Jadranka Po sadržaju šećera najkvalitetniji hibridi su bili Marianka, Caribu, Kundera, Sandor i Gazeta Po prinosu čistog šećera značajno bolji od drugih bio je hibrid Jadranka

šećerna repa ; genotip ; integrirana proizvodnja

nije evidentirano