hrvatski

Prisilna klanja goveda-sudski slučaj

U radu je opisano kako se životinje mogu prisilno klati samo u slučajevima kada im je život izravno ugrožen i kada im slijedi smrt usred patnje i agonije. Za prisilno klanje životinje nije potreban prethodni veterinarski pregled, ali je nužno nakon klanja obaviti pregled trupa radi točnog utvrđivanja uzroka koji je doveo do dotičnog stanja, isključivanja zaraznih bolesti, a prema potrebi napraviti i dodatne pretrage. Zakonom je regulirano da životinju prilikom usmrđivanja treba poštediti patnje, agonije i boli. Omamljivanje treba obaviti na propisan način pomoću Shermerova pištolja ili električne struje. Također prilikom slanja životinje na klanje u klaonicu potrebno je uz svjedodžbu o zdravstvenom stanju poslati i uputnicu za klanje kako bi veterinar na klaonici mogao znati o čemu se radi. Jer često se zloupotrebljavaju propisi zbog ekonomskih razloga, starosti životinje, bolesti itd. U navedenom slučaju postoje nejasnoće oko kilaže polovica predmetne životinje nakon klanja, jer prema izračunu randmana kilaža navedena nakon klanja ne odgovara standardu. Također nejasno je zašto životinju na klanje nije pratila uputnica za klanje kako bi veterinar na liniji klanja mogao obratiti pozornost na predmetnu životinju, te ju evidentirati kao životinju poslanu na prisilno klanje, a ne kao zdravu životinju. Također je nejasno, ako se radilo o prisilnom klanju, zašto se predmetna životinja nije klala na licu mjesta, nego je poslana u udaljeno mjesto radi klanja. Prema navedenim spisima veterinar je postupio propisno i prema pravilima struke, a s obzirom na uvijete, postavlja ispravnu sumnju te savjetuje vlasnicu o mogućem ishodu prilikom čega vlasnica odlučuje o tome što će napraviti sa predmetnom životinjom, odnosno njezinom stvari.

prisilno klanje

nije evidentirano