hrvatski

Prostorni razvoj Dublina

Dublin je glavni i najveći grad Republike Irske. Nalazi se u središnjem dijelu istočne obale Irskog otoka na ušću rijeke Liffey. Značajno je administrativno, kulturno i gospodarsko središte u kojem danas živi više od četvrtine stanovnika Irske. Prvotno naselje osnovali su Vikinzi 841. godine, a značajniji razvoj kao trgovačka luka bilježi u prvoj polovici 12. stoljeća. Stari utvrđeni grad počeo se širiti izvan zidina tek u 18. stoljeću (gregorijansko razdoblje). S obzirom da su u to vrijeme bile popularne niže zgrade i šire ulice, danas gotovo nema poslovne ili stambene zgrade čija visina premašuje tri kata. Nakon kratkog razdoblja prosperiteta, sredinom 19. stoljeća ekonomska kriza u Irskoj odrazila se na privrednom i demografskom nazadovanju Dublina. Proglašenjem Republike Irske (1949. godine) glavni grad se ponovno obnovio i proširio. Korištenjem razvojnih fondova iz Europske Unije, planskim usmjeravanjem na suvremene tehnologije, ulaganjem u obrazovanje i znanost, uz velike strane investicije (posebice iz Sjedinjenih Američkih Država) ranih 1990-ih godina Irska je doživjela snažan ekonomski razvoj („keltski tigar“) koji je naročito vidljiv u samom Dublinu i njegovoj bližoj okolici. Cilj rada je prikazati prostorni i demografski razvoj Dublina kroz nekoliko karakterističnih razdoblja te se osvrnuti na suvremene tendencije razvoja.

urbanizacija; grad; Dublin

nije evidentirano