hrvatski

Naši napasni korovi-što su korovi?

U jednom od svojih prvih priručnika o korovima, poznati američki znanstvenik A. S. Crafts definirajući pojam korov kaže: „u početku nije bilo korova“. I zaista, od vremena kad se je čovjek počeo organizirano baviti poljoprivredom, korovi su postali dio njegove svakidašnjice. Uzgajajući kulturno bilje, čovjek je zajedno s njim uzgajao i njihove neželjene pratitelje koje je kasnije nazvao korovom. I tako već više od 10 000 godina, kultivirajući određene biljne vrste, čovjek vodi mukotrpnu i beskonačnu borbu s korovima, „biljkama koje rastu na mjestu gdje ih ne želimo“, odnosno, „neželjenim biljkama na željenom mjestu“, kako ih definira američki herbolog G. C. Klingman. Što su, ustvari, korovi? S poljoprivrednog gledišta „korovi su kultivirane biljke protiv čovjekove volje“. Ovu definiciju izrekao je još u pretprošlom stoljeću poznati švicarski botaničar A. P. de Candolla. Po toj definiciji korovom možemo smatrati svaku biljnu vrstu koja raste na neželjenom mjestu. U tom smislu i suncokret možemo smatrati korovom ako raste u usjevu soje ili šećerne repe, jednako kao što su raž, ječam ili zob korovi, ako se razvijaju i rastu u usjevu pšenice. U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

korovi; ekologija korova; štete

nije evidentirano