hrvatski

Prognoza dinamike nicanja korova u integriranoj zaštiti ratarskih kultura

Integrirani pristup suzbijanja korova podrazumijeva poznavanje sastava korovne flore proizvodne parcele. Međutim, osim sastava korovne flore korisno je i prognozirati dinamiku nicanja korova u usjevu. Naime, svaka korovna vrsta ima specifičnu dinamiku nicanja odnosno početak i razdoblje nicanja u usjevu pa je poznavanjem dinamike nicanja korova moguće odrediti optimalno vrijeme primjene herbicida. Nakon prerane primjene herbicida, često slijedi novi ponik korova što iziskuje dodatno tretiranje. Kod nekih poljoprivrednih kultura kod kojih kritično razdoblje zakorovljenosti traje relativno dugo (primjerice šećerna repa) prihvatljiva je višekratna primjena herbicida. No, kod većine ratarskih kultura naknadna odnosno višekratna primjena herbicida često ekonomski nije isplativa. Stoga je za takve kulture korisna prognoza razdoblja najveće dinamike nicanja korova, što omogućuje lakše određivanje optimalnog roka primjene herbicida. Na toj osnovi u poljoprivredno naprednijim zemljama razvijeni su prognozni modeli nicanja korova u različitim usjevima (kukuruz i soja). Za izradu bilo kojeg modela prognoze zakorovljenosti potrebno je poznavati specifična biološka i ekološka obilježja pojedine korovne vrste, koja se potom stavljaju u odnos s konkretnim pedoklimatskim uvjetima okoline. Od pedoklimatskih uvjeta temperatura i vlažnost tla najviše utječu na nicanje i klijanje pojedine korovne vrste. U poljskim uvjetima, međutim, nicanje korovnih vrsta ovisno je i o nizu drugih čimbenika poput banke sjemena u tlu, dubini položenog sjemena i načinu obrade tla, ali i o unutarnjim čimbenicima poput dormantnosti sjemena. Interakcija vanjskih čimbenika i obilježja sjemena je vrlo kompleksna i nije specifični samo za vrstu nego i za ekotipove i varijetete unutar iste vrste. Stoga interpolacija stranih podataka odnosno preuzimanje već razvijenih prognoznih modela nije moguća bez prethodne laboratorijske i poljske provjere. S obzirom da u Hrvatskoj za sad nema dostupnih prognoznih modela u Zavodu za herbologiju započeta su istraživanja utvrđivanja biološkog minimuma i vodnog potencijala nekih okopavinskih korova kao prvi korak u razvoju prognoznih modela.

prognoza nicanja korova

nije evidentirano