hrvatski

Utjecaj induciranih emocionalnih stanja na kreativno postignuće

Istraživanje je provedeno s ciljem provjere utjecaja ugodnog, neugodnog i neutralnog emocionalnog stanja na kreativni učinak, mjeren pomoću zadataka divergentne produkcije. Također, istraživanjem se željelo provjeriti učinkovitost induciranja emocionalnih stanja putem simultanog korištenja dvije metode induciranja emocija. Korišten je eksperimentalni nacrt s jednom nezavisnom varijablom, koju čine tri razine. Inducirano je emocionalno stanje različitim stupnjem emocionalne vrijednosti (ugodno/neutralno/neugodno), pri čemu su simultano prezentirani IAPS slikovni emocionalni podražaji te zvučni emocionalni podražaji različitog stupnja emocionalne vrijednosti. Mjeren je kreativni učinak sudionika na tri zadatka divergentne produkcije i rađena je procjena vlastitog emocionalnog stanja na skali Self- Assessment Manikin (SAM ; Land, 1980) u dvije vremenske točke. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 184 studenta, koji su po slučaju raspoređeni u četiri uvjeta – tri eksperimentalna (ugodno/neutralno/neugodno). Suprotno očekivanjima, nije dobivena statistički značajna razlika među skupinama različitog emocionalnog stanja s obzirom na kreativno postignuće na zadacima divergentne produkcije. Unatoč nepostajanju razlika uočen je trend da sudionici s izazvanim neugodnim emocionalnim stanjem postižu u prosjeku za nekoliko jedinica niže rezultate na pojedinačnim aspektima te na općem pokazatelju kreativnosti u odnosu na preostale tri skupine, izuzev aspekta elaboracije. Međutim, istraživanjem je potvrđena efikasnost korištenih metoda induciranja emocionalnih stanja. Dobivene su statistički značajane razlike među skupinama na sve tri dimenzije emocija (emocionalnoj vrijednosti, intenzitetu i dominantnosti). Skupina izložena ugodnoj intervencije izvještavala je o najvećem prosječnom stupnju osjećaja ugode, u odnosu na skupine s neutralnom i neugodnom intervencijom te kontrolnu skupinu, dok je skupina izložena neugodnoj intevenciji svoje emocionalno stanje procjenjivala najneugodnijim. S obzirom na emocionalni intenzitet, skupine u neugodnom i kontrolnom uvjetu izvještavale su o statistički značajno višoj pobuđenosti u odnosu na one u neutralnoj skupini, dok su sudionici u ugodnom i kontrolnom uvjetu davali statistički značajno više procjene osjećaja dominantnosti i kontrole u odnosu na neugodni uvjet.

kreativnost; emocije; induciranje emocionalnih stanja; divergentna produkcija; dimenzije emocija; eksperimentalni nacrt

nije evidentirano