hrvatski

Utjecaj opće anestezije i interskalenskoga bloka brahijalnoga spleta na koncentracije hormona štitnjače i kortizola nakon elektivnih operacija ramena

Opći je cilj disertacije usporediti utjecaj opće anestezije i regionalne interskalenske anestezije brahijalnoga spleta na koncentracije hormona štitnjače i kortizola tijekom operacije i u ranome poslijeoperacijskom razdoblju (do 48 sati nakon operacije). Specifični ciljevi istraživanja jesu: usporediti hemodinamske parametre (neinvazivni krvni tlak, srčani ritam i frekvencija u intervalu mjerenja svakih 5 minuta tijekom operacije) između dviju tehnika anestezije ; usporediti nespecifične upalne parametre (leukociti, CRP) i glikemiju između dviju tehnika anestezije i pojedinih vremena mjerenja ; usporediti poslijeoperacijsku bol koristeći se vizualno-analognom skalom (ljestvicom) boli (Visual Analogue Pain Scale – VAS) u mirovanju i pokretu ; usporediti potrošnju analgetika tijekom 48 sati nakon operacije ; usporediti rane komplikacije dviju tehnika anestezije (mučnina, povraćanje, hemodinamska nestabilnost, respiratorna insuficijencija), usporediti zadovoljstvo ispitanika s obzirom na anesteziološku tehniku ; usporediti vrijeme započinjanja rane fizikalne terapije između skupina s obzirom na vrstu anestezije i usporediti dužinu boravka bolesnika u bolnici s obzirom na tehniku anestezije. U istraživanje je uključeno 66 bolesnika randomiziranih u dvije skupine, skupina opća anestezija, OA (33 ispitanika) i skupina regionalna anestezija interskalenskim blokom brahijalnoga spleta, ISB (33 ispitanika). S obzirom na neuspješnost bloka brahijalnoga spleta (nepotpuna anestezija) 3 ispitanika iz skupine ISB isključena su iz istraživanja. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju pokazuju da postoji statistički značajna razlika u koncentracijama TSH, T3, T4 i kortizola u svim vremenima mjerenja između skupina u korist nižih koncentracija TSH, T4 i kortizola u skupini interskalenska anestezija brahijalnoga spleta (P < 0, 001). Koncentracije T3 statistički su značajno niže u skupini opća anestezija (P < 0, 001), dok u skupini ISB nije bilo dinamike promjene T3 u svim vremenima mjerenja. Nije bilo značajne razlike u koncentracijama slobodnog T3 i T4 između skupina, osim nižih koncentracija FT3 u skupini regionalna anestezija kod drugog određivanja (P = 0, 012). Postoji statistički značajna razlika u koncentracijama glikemije i nespecifičnih upalnih parametara između skupina, a statistički značajno niže koncentracije zabilježene su u skupini ispitanika anesteziranih tehnikom interskalenske anestezije brahijalnoga spleta (P < 0, 001). Statistički značajno niže vrijednosti poslijeoperacijske mučnine i povraćanja zabilježene su u skupini ispitanika anesteziranih tehnikom interskalenskoga bloka brahijalnoga spleta (P < 0, 001). Kontrola poslijeoperacijske boli pokazala se statistički značajno boljom kod ispitanika anesteziranih tehnikom regionalne anestezije (P < 0, 001). Potrošnja opioidnih analgetika značajno je manja u skupini ispitanika anesteziranih interskalenskim blokom brahijalnoga spleta (P < 0, 001). Postoji statistički značajna razlika u intraoperacijskoj hemodinamskoj stabilnosti između skupina. Ispitanici u skupini interskalenski blok brahijalnoga spleta intraoperacijski su hemodinamski stabilniji (P < 0, 001). Nije bilo značajne razlike u poslijeoperacijskoj hemodinamskoj stabilnosti i respiratornoj insuficijenciji između skupina. Ispitanici anestezirani tehnikom interskalenskoga bloka brahijalnoga spleta započinju s fizikalnom terapijom ranije nego ispitanici anestezirani općom anestezijom (P < 0, 001), zadovoljstvo ispitanika statistički je značajno veće u skupini anesteziranoj regionalnom anestezijom (P < 0, 001). Ispitanici iz skupine interskalenska anestezija brahijalnoga spleta značajno kraće vrijeme borave u bolnici u usporedbi s ispitanicima iz skupine opća anestezija (P < 0, 001). Može se zaključiti da interskalenska anestezija brahijalnoga spleta u elektivnoj kirurgiji rekonstrukcije rotatorne manšete ramena dovodi do manjih promjena koncentracija hormona štitnjače i kortizola u serumu za vrijeme operacije, kao i u ranome poslijeoperacijskom tijeku, manjih varijacija glikemije i nespecifičnih upalnih parametara, bolje kontrole boli, manje potrošnje opioidnih analgetika poslijeoperacijski, ranijeg započinjanja s fizikalnom terapijom, većeg zadovoljstva bolesnika, manje incidencije mučnine i povraćanja, veće intraoperacijske hemodinamske stabilnosti i kraćeg boravka u bolnici.

opća anestezija; interskalenska anestezija brahijalnoga spleta; hormoni štitnjače; kortizol; kirurgija rotatorne manšete ramena

nije evidentirano