hrvatski

Dijecezanske sinode - primjer provođenja posttridentske obnove

U razdoblju još za trajanja Tridentskog sabora na hrvatskom području počele su se održavati biskupijske sinode. Tako su primjerice u Zadru i Šibeniku prve sinode održane još za trajanja koncila 1564. godine. Odmah nakon njih održana je sinoda u Šibeniku 1565. godine. U Razdoblju od pedesetak godina nakon koncila uglavnom su sve priobalne biskupije i Zagrebačka biskupija održale svoje biskupijske sinode, a neke od njih i po nekoliko sinodalnih susreta. Važan i nezaobilazan izvor za ovo područje predstavlja nam kapitalno djelo Daneilea Farlatia Illyricum sacrum, tiskan u osam svezaka u Veneciji od 1751. do 1819. Za razdoblje u koje će pokrivati ovaj rad, dakle sinode održane u razdoblju od pedeset godina nakon Tridentskog sabora, upravo nam je Farlatijevo djelo glavni izvor. Sam je autor obradio i donio zaključke sinoda pojedinih dalmatinskih biskupija i za Zagrebačku biskupiju. Uz njega treba spomenuti i rad Janka Barlèa Naše dijecezanske sinode, objavljenog u Bogoslovskoj smotri 1913. godine, u kojem autor donosi zaključke niza različitih sinoda održanih na našem prostoru u potridentskom razdoblju. Obrađene sinode biti će primjeri provođenja zaključaka, odnosno dogmatskih i disciplinskih mjera, Tridentskog sabora na hrvatskom prostoru.

sinoda ; Tidentski sabor ; vizitacije ; katolička obnova

nije evidentirano