Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 753326

O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije ; Analiza povjerenja u institucije u Hrvatskoj i u Europi


Nikodem, Krunoslav; Črpić, Gordan
O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije ; Analiza povjerenja u institucije u Hrvatskoj i u Europi // VREDNOTE U HRVATSKOJ I U EUROPI ; Komparativna analiza / Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav ; Zrinščak, Siniša (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 259-307


CROSBI ID: 753326 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije ; Analiza povjerenja u institucije u Hrvatskoj i u Europi
((Non)Sustainability of Relations between Trust and Democracy ; Analysis of Institutional Trust in Croatia and Europe)

Autori
Nikodem, Krunoslav ; Črpić, Gordan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
VREDNOTE U HRVATSKOJ I U EUROPI ; Komparativna analiza

Urednik/ci
Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav ; Zrinščak, Siniša

Izdavač
Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
259-307

ISBN
978-953-11-0894-2

Ključne riječi
povjerenje, institucije, demokracija, Hrvatska, Europa
(Trust, Institutions, Democracy, Croatia, Europe)

Sažetak
U teorijskom smislu rad se temelji na osnovnim postavkama teorija modernizacije, individualizacije i utjecaja religioznosti i religijskog naslijeđa, te na teorijama socijalnog kapitala i razvoja političke i civilne kulture. U empirijskom smislu rad se temelji na analizi rezultata empirijskog istraživanja provedenog 2008. godine (N=1498) u sklopu međunarodnog znanstveno istraživačkog projekta European Value Study. Na osnovnoj razini distribucije postotaka ti se rezultati uspoređuju s rezultatima empirijskog istraživanja provedenog 1999. godine u sklopu istog projekta, kako za Hrvatsku tako i za druge europske zemlje čije rezultate analiziramo u ovom radu. Naime, u rad su, osim Hrvatske, uključene i zemlje bivše jugoslavenske federacije (Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo), te Hrvatskoj susjedne zemlje (Mađarska, Austrija i Italija) i dio izabranih europskih zemalja (Finska, Švedska, Danska, Nizozemska, Norveška, Njemačka i Velika Britanija). Osim usporedbe rezultata za Hrvatsku i ostale zemlje, između 1999. i 2008. godine, sve ostale analize temelje se na bazi podataka za 2008. godinu. U daljnjoj analizi koristimo korelacijsku analizu (Pearsonov koeficijent) za promatranje utjecaja odabranih modela (kroz odabrane indikatore) na stupanj povjerenja u određene institucije. U dijelu analize koji se odnosi samo na Hrvatsku koristimo i faktorsku analizu (latentno grupiranje institucija) i regresijsku analizu dobivenih faktora sa svim odabranim indikatorima. U analizi povjerenja u institucije polazimo od šest teorijsko-konceptualnih modela uvriježenih u postojećoj teorijskoj i empirijskoj literaturi. Naime, povjerenje u institucije uglavnom se shvaća kao dio političke kulture, te šire civilne (građanske) kulture (Pickel, 2010). Također, povjerenje u institucije promatra se i kao dio socijalnog kapitala i općeg potencijala razvoja nekog društva (Sztompka, 1998, 1999 ; Fukuyama, 2000 ; Putnam, 1995, Putnam i sur., 2003). U tom smislu polazimo od sljedećih modela iz kojih izvodimo radne hipoteze: 1. Model modernizacije (obuhvaća pitanja veličine mjesta života, stupnja obrazovanja ispitanika i samoprocjenu mjesečnih prihoda kućanstva ispitanika) – H1. Utjecaj procesa modernizacije na stupanj povjerenja u institucije. S tim u vezi pretpostavljamo da će ispitanici iz urbanih područja, s višim stupnjem obrazovanja i iz kućanstava s višim mjesečnim primanjima biti skloniji iskazivati povjerenje u parlament, pravosuđe, državnu vlast (svoje države) i u Europsku uniju, za razliku od ispitanika iz ruralnih područja, s nižim stupnjem obrazovanja i iz kućanstava s nižim mjesečnim prihodima koji će tome biti manje skloni ; 2. Model individualizacije (obuhvaća pitanja opravdanosti razvoda, odobravanja želje žene za samohranim roditeljstvom, te stava o tome bi li veće poštivanje autoriteta u bližoj budućnosti bilo dobro ili loše) – H2. Utjecaj procesa individualizacije na stupanj povjerenja u institucije. Pretpostavljamo da će ispitanici koji smatraju kako razvod ne može biti opravdan, koji neodobravaju želju žene za samohranim majčinstvom i smatraju da bi veće poštivanje autoriteta u bližoj budućnosti bilo dobro biti skloniji iskazivati povjerenje u parlament, pravosuđe, državnu vlast (svoje države) i u Europsku uniju, i obratno ; 3. Model religioznosti (sadrži pitanja važnosti Boga u životu ispitanika, religijsku samoidentifikaciju, odnosno samoprocjenu religioznosti i pitanje religijske prakse, odnosno odlaska u crkvu na misu) – H3. Utjecaj religioznosti na stupanj povjerenja u institucije. Pretpostavljamo da će ispitanici kojima je Bog važan u životu, koji se smatraju religioznim osobama i tjedno odlaze u crkvu na misu biti skloniji iskazivati povjerenje u parlament, pravosuđe, državnu vlast (svoje države) i u Europsku uniju, i obratno ; 4. Model socijabilnosti (obuhvaća pitanja važnosti prijatelja i poznanika, općeg povjerenja u ljude, zadovoljstva vlastitim životom i važnosti druženja) – H4. Utjecaj socijabilnosti na stupanj povjerenja u institucije. Pretpostavljamo da će ispitanici koji ističu važnost prijatelja i poznanika u svom životu, koji smatraju kako se većini ljudi može vjerovati, koji su zadovoljni svojim životom i kojima je druženje s dragim ljudima važan način provođenja slobodnog vremena biti skloniji iskazivati povjerenje u parlament, pravosuđe, državnu vlast (svoje države) i u Europsku uniju, i obratno ; 5. Model – zadovoljstvo demokracijom i stavovi o političkim poretcima (sadrži pitanje o zadovoljstvu razvojem demokracije u zemlji ispitanika i stavove o različitim političkim poretcima – autoritarizmu, tehnokratizmu, militarizmu i demokraciji) – H5. Utjecaj zadovoljstva demokracijom i stavova o političkim poretcima na stupanj povjerenja u institucije. Pretpostavljamo da će ispitanici koji su zadovoljni razvojem demokracije u svojoj zemlji, te koji imaju pozitivan stav prema demokraciji i negativne stavove prema autoritarizmu, tehnokratizmu i militarizmu biti skloniji iskazivati povjerenje u parlament, pravosuđe, državnu vlast (svoje države) i u Europsku uniju, i obratno ; 6. Model političnosti (sadrži pitanja važnosti politike u životu, učestalosti rasprave o političkim temama s prijateljima, zainteresiranosti za politiku i učestalosti praćenja političkih zbivanja u medijima) – H6. Utjecaj političnosti na stupanj povjerenja u institucije. Pretpostavljamo da će ispitanici kojima je politika važna u životu, koji češće raspravljaju o političkim temama sa svojim prijateljima, općenito su zainteresirani za politiku i češće prate politička zbivanja u medijima biti skloniji iskazivati povjerenje u parlament, pravosuđe, državnu vlast (svoje države) i u Europsku uniju, i obratno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
203-1941533-0734 - Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi (Josip Baloban, )

Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Gordan Črpić (autor)

Avatar Url Krunoslav Nikodem (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Nikodem, Krunoslav; Črpić, Gordan
O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije ; Analiza povjerenja u institucije u Hrvatskoj i u Europi // VREDNOTE U HRVATSKOJ I U EUROPI ; Komparativna analiza / Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav ; Zrinščak, Siniša (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 259-307
Nikodem, K. & Črpić, G. (2014) O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije ; Analiza povjerenja u institucije u Hrvatskoj i u Europi. U: Baloban, J., Nikodem, K. & Zrinščak, S. (ur.) VREDNOTE U HRVATSKOJ I U EUROPI ; Komparativna analiza. Zagreb, Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu, str. 259-307.
@inbook{inbook, year = {2014}, pages = {259-307}, keywords = {Trust, Institutions, Democracy, Croatia, Europe}, isbn = {978-953-11-0894-2}, title = {(Non)Sustainability of Relations between Trust and Democracy ; Analysis of Institutional Trust in Croatia and Europe}, keyword = {Trust, Institutions, Democracy, Croatia, Europe}, publisher = {Kr\v{s}\'{c}anska sada\v{s}njost, KBF Sveu\v{c}ili\v{s}ta u Zagrebu}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font