Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 753316

Analiza stavova o braku i obitelji u Hrvatskoj i u Europi


Baloban, Josip; Nikodem, Krunoslav; Crnić, Danijel
Analiza stavova o braku i obitelji u Hrvatskoj i u Europi // VREDNOTE U HRVATSKOJ I U EUROPI ; Komparativna analiza / Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav ; Zrinščak, Siniša (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 93-125


Naslov
Analiza stavova o braku i obitelji u Hrvatskoj i u Europi
(Analysis of Marriage and Family Attitudes in Croatia and Europe)

Autori
Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav ; Crnić, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
VREDNOTE U HRVATSKOJ I U EUROPI ; Komparativna analiza

Urednik/ci
Baloban, Josip ; Nikodem, Krunoslav ; Zrinščak, Siniša

Izdavač
Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
93-125

ISBN
978-953-11-0894-2

Ključne riječi
Brak, obitelj, Hrvatska, Europa
(Marriage, Family, Croatia, Europe)

Sažetak
U teorijskom smislu rad se temelji na teorijama modernizacije, individualizacije i utjecaja religioznosti, odnosno religijskog naslijeđa. Naime, teorijski okvir modernizacije i individualizacije predstavlja uvriježeno polazište u analizi pitanja braka i obitelji. Uvažavajući pritom određene nedostatke takvog pristupa u polazni teorijski okvir uključili smo i teoriju društvenog utjecaja religioznosti. U empirijskom smislu rad se temelji na analizi rezultata empirijskog istraživanja provedenog 2008. godine (N=1498) u sklopu međunarodnog znanstveno istraživačkog projekta European Value Study. Na osnovnoj razini distribucije postotaka ti se rezultati uspoređuju s rezultatima empirijskog istraživanja provedenog 1999. godine u sklopu istog projekta, kako za Hrvatsku tako i za druge europske zemlje čije rezultate analiziramo u ovom radu. Naime, u rad su, osim Hrvatske, uključene i zemlje bivše jugoslavenske federacije (Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo), susjedne zemlje (Mađarska, Austrija i Italija), te dio europskih katoličkih zemalja (Španjolska, Portugal, Irska i Poljska). Osim toga, unutar usporedbe rezultata istraživanja iz 1999. i 2008. godine uključene su i zemlje koje na pojedinom pitanju ili stavu imaju najizraženije «liberalno» i «konzervativno» stajalište. U analizi polazimo od tri hipoteze: H1. Utjecaj procesa modernizacije na stavove o braku i obitelji. Hipotezu provjeravamo na dva načina: a.) analiza s obzirom na veličinu mjesta života, stupanj obrazovanja i prihode kućanstva (korelacijska analiza za sve zemlje) ; b.) analiza stavova o braku i obitelji i osnovnih sociodemografskih karakteristika ispitanika kao prediktorskog sklopa (regresijska analiza, samo za Hrvatsku). S tim u vezi pretpostavljamo da će ispitanici iz ruralnih područja, s nižim stupnjem obrazovanja i iz kućanstava s nižim mjesečnim primanjima biti skloniji «tradicionalnim» stavovima o braku i obitelji, dok će oni iz urbanih područja, s višim stupnjem obrazovanja i višim mjesečnim primanjima kućanstva biti skloniji «liberalnim» stavovima o braku i obitelji ; H2. Utjecaj procesa individualizacije na stavove o braku i obitelji. Hipotezu provjeravamo kroz analizu stavova o braku i obitelji s obzirom na pitanje opravdanosti razvoda, odobravanja želje žene za samohranim roditeljstvom, te stava o tome bi li veće poštivanje autoriteta u bližoj budućnosti bilo dobro ili loše (korelacijska analiza za sve zemlje). Pretpostavljamo da će oni ispitanici koji razvod smatraju opravdanim, odobravaju želju žene za samohranim majčinstvom, te smatraju da bi veće poštivanje autoriteta u bliskoj budućnosti bilo loše biti skloniji «liberalnim» stavovima o braku i obitelji, dok će oni koji ne odobravaju razvod i samohrano majčinstvo, te moguće veće poštivanje autoriteta u bližoj budućnosti smatraju dobrim biti skloniji «tradicionalnim» stavovima o braku i obitelji ; H3. Utjecaj religioznosti na stavove o braku i obitelji. Hipotezu provjeravamo na dva načina: a.) analiza s obzirom na važnost Boga u životu, religijsku samoidentifikaciju i institucionalnu religijsku praksu (korelacijska analiza za sve zemlje) ; b.) analiza stavova o braku i obitelji i religioznosti kao prediktorskog sklopa (regresijska analiza, samo za Hrvatsku). Pretpostavljamo da će ispitanici kojima je Bog važan u životu, koji se smatraju religioznima i tjedno odlaze u crkvu na misu biti skloniji «tradicionalnim» stavovima o braku i obitelji, dok će oni kojima Bog nije važan u životu, koji se smatraju ateistima i nereligioznima te uopće ne pohađaju religijske obrede biti skloniji «liberalnim» stavovima o braku i obitelji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
203-1941533-0734 - Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi (Josip Baloban, )

Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb