Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 753305

Marco Polo i njegov „Le Divisiment dou monde“ (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji


Puljiz-Šostik, Željana
Marco Polo i njegov „Le Divisiment dou monde“ (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji 2015., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Marco Polo i njegov „Le Divisiment dou monde“ (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji
(Marco Polo and his „Description of the World“: Fact and Fiction in the History of Literature)

Autori
Puljiz-Šostik, Željana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.02.

Godina
2015

Stranica
185

Mentor
Duda, Dean

Ključne riječi
Marco Polo; Dalmacija; Venecija; Ramusio; Bitka kod Korčule; putopis; Put svile; Kina; Indija
(Marco Polo; Dalmatia; Venice; Ramusio; Battle of Curzola; travelogue; Silk Road; China; India)

Sažetak
Doktorska disertacija naslovljena kao „Marco Polo i njegov Le Divisiment dou monde (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji“ kroz tri poglavlja, a kako se naznačuje u prvom - uvodnom - poglavlju, preispituje činjenice kojima se književna povijest služi kada govori o ključnim točkama biografije Marca Pola (primjerice, o njegovu dalmatinskom podrijetlu, godini i mjestu njegova rođenja, o godini i mjestu njegova zarobljavanja i dr.), ali i one na osnovi kojih opisuje njegove djelo (činjenice su to koje se tiču žanra „Opisa svijeta“, godine njegova nastanka, jezika njegova autografa, udjela i uloge Rustichella iz Pise u njegovu nastanku, itinerarija itd.). Drugo se poglavlje tako bavi Putnikovom biografijom (kojoj uglavnom, zbog nekritičkog odnosa prema ramusiovskoj i barbarovskoj tradiciji, književni stručnjaci dodaju apokrifne elemente), a ostala dva njegovim djelom: treće poglavlje se bavi, kako smo naznačili, iskrivljenim činjenicama koje se tiču samog teksta „Opisa svijeta“ te se analizira pripisivanje odrednice fakcionalnosti ili fikcionalnosti njegovu tekstu u određenim razdobljima – naime, Putnikov je tekst često u oba smjera služio kako bi se njime potvrdila i pokazala veličina i superiornost određene imperijalne sile: Ramusiova usporedba i odmjeravanje Serenissime s onodobnim konkurentskim (i kolonijalno superiornijim) političkim subjektima na relaciji Kolumbo-Polo ili vrijeme britanskog kolonijalizma - koje, znakovito je, i stvara poliste - kada se nanovo tekstu - koji je napisao građanin Serenissime, pokušava prvo arogantno pripisati fikcionalnost (npr. „Astleyeya putovanja“, 1747.), a onda opet u XIX. st., kako britanski istraživači otkrivaju Aziju, polistički komentatori pokušavaju gotovo svakoj riječi njegova „Opisa svijeta“ dokazati fakcionalnost ; u četvrtom je poglavlju u središtu pažnje prostor na kojem je Putnik u Aziji boravio, a na kojem su također fikcionalne naslage – naime, današnji istraživači koji prate itinerarij Marca Pola nerijetko Put svile poistovjećuju uopće s Polovim putovanjima (npr. William Dalrymple: „In Xanadu – a Quest“, 1989. ; Jasen Boko: „Na putu svile – Kako nam je lagao Marko Polo“, 2009.) ili tek, proučavajući polističke „probleme“ (uglavnom one koje se tiču Marcova nespominjanja kineskih turističkih brandova poput Kineskog zida, lovljenja ribe uz pomoć kormorana, povezivanja stopala kod žena i dr.), bez primjerenih argumenta djelo proglašavaju fikcijom, a čine to da zapravo preko branda Marco Polo brandiraju vlastito putničko (J. Boko) ili znanstveno ime (F. Wood, D. Petrella) – u čemu su nerijetko i uspješni (npr. Frances Wood: „Did Marco Polo Go to China?“, 1995.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb