hrvatski

Upravljanje zapisima: usporedba norme ISO 15489, modela životnog ciklusa podataka i modela records continuum

Upravljanje zapisima predstavlja niz postupaka koji pripadaju arhivskoj struci. U hrvatskoj arhivskoj praksi termin kojim se označava nadzor nad dokumentacijom jest spisovodstvo, a obuhvaća široki niz postupaka upravljanja zapisima, odnosno dokumentima u ustanovama. Stručnjaci koji obavljaju te poslove su spisovoditelji, odnosno djelatnici koji imaju nadzor nad upravljanjem zapisima, pa su prema tome odgovorni za nastanak, vrednovanje, pohranu, zaštitu i korištenje zapisa svoje ustanove. Temeljna pretpostavka upravljanja zapisima je načelo da svaka ustanova djelotvorno, učinkovito i odgovorno vodi svoje poslove, da svoj arhiv – pismohranu vodi cjelovito i sveobuhvatno i da u tu svrhu uspostavi normirani nadzor nad oblikovanjem, čuvanjem i uporabom arhivskih zapisa. Temelj za svaki program upravljanja zapisima čini međunarodno prihvaćena norma ISO 15489 Informacije i dokumentacija – Upravljanje zapisima. U okviru problematike upravljanja zapisima oblikuju se i razni modeli. Najpoznatiji modeli jesu model životnog ciklusa podataka i model records continuum. Razlika između navedenih modela jest u njihovom pristupu upravljanju, pa tako model životnog ciklusa podataka ima kustodijalni pristup, a records continuum postkustodijalni. Životni ciklus podataka prepušta vrednovanje gradiva koje je okosnica njegova sređivanja, stvaratelju, dok records continuum naglašava zajedničko djelovanje svih dionika upravljanja zapisima.

upravljanje zapisima; norma; arhiv; spisovodstvo; ISO 15489; životni ciklus podataka; records continuum

nije evidentirano