Demografsko starenje stanovništva i skrb za starije osobe u Hrvatskoj (CROSBI ID 216561)
Prilog u časopisu | pregledni rad (znanstveni)
Podaci o odgovornosti
Jedvaj, Suzana ; Štambuk, Ana ; Rusac, Silvia
hrvatski
Demografsko starenje stanovništva i skrb za starije osobe u Hrvatskoj
Demografske promjene, a prije svega starenje stanovništva najznačajniji su trendovi koji su na djelu posljednjih nekoliko desetljeća u gotovo svim razvijenim zemljama, pri čemu ni Hrvatska nije izuzetak. S jednim od najvećih udjela starijeg stanovništva u Europi od 17, 7%, Hrvatska se svrstava među deset zemalja u svijetu s najstarijim stanovništvom. Ovaj fenomen je uzrokovan povećanjem kvalitete života i ukupnog životnog vijeka ljudi te kontinuiranim padom stope fertiliteta. Demografske projekcije pokazuju da će i u sljedećih trideset godina starenje i depopulacija biti glavno obilježje stanovništva Hrvatske. Pored demografskih, brojne su ekonomske i socijalne kao i druge posljedice ovakvih pokazatelja. Tradicionalna obitelj koja se najviše brinula o ostarjelim članovima društva, danas se gotovo raspala. Dio te uloge preuzele su institucije. Upravo je institucionalni smještaj starijih osoba, kao dominantan oblik skrbi za starije osobe, često jedina alternativa. Posljednjih godina različiti oblici izvaninstitucionalne skrbi dobivaju sve značajniju ulogu (gerontološki centar, udomiteljstvo, programi međugeneracijske solidarnosti). Izvaninstitucionalno zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba ima mnoge prednosti u odnosu na smještaj u ustanovama, omogućavajući starijim osobama duži ostanak u vlastitom domu kao i zadovoljenje specifičnih potreba u lokalnoj sredini. Međutim, Hrvatska nema odgovarajući sustav skrbi za starije osobe. Javljaju se veliki problemi i izazovi u stvarnoj primjeni i provedbi usvojenih zakona i normi. Suvremene mjere i trendovi socijalne politike usmjerene su podizanju izvaninstitucionalnih oblika skrbi u lokalnim zajednicama, te razvijanju mreže skrbi o osobama starije životne dobi usmjerene individualnim potrebama pojedinca. Stoga je potrebno reformirati tradicionalne oblike skrbi za starije, proširivati postojeće programe i provoditi novu shemu socijalne zaštite u području skrbi za starije osobe, odnosno približiti se konceptu aktivnog starenja i holističkom pristupu u planiranju i pružanju socijalnih usluga.
demografske promjene; položaj starijih u društvu; skrb za starije osobe; aktivno starenje
nije evidentirano
engleski
Demographic ageing of population and care for the elderly in Croatia
nije evidentirano
demographic changes; the position of the elderly in society; care for elderly; active ageing
nije evidentirano