hrvatski

Produžena adolescencija: socijalni kontekst odrastanja, promjene u obiteljskim odnosima i posljedice za razvoj mladih

Demografske, ekonomske i tehnološke promjene u suvremenom društvu mijenjaju društveni kontekst odrastanja mladih i njihova iskustva u obitelji, društvu vršnjaka, obrazovnim institucijama i na tržištu rada te postavljaju nove izazove za prijelaz u odraslost. Pod utjecajem ovih promjena zapažaju se dva osnovna trenda u razvoju mladih: produženo razdoblje odrastanja i znatna raznolikost među mladima u načinima odrastanja i odabiru vlastitog životnog puta. Prijelaz u odraslost odvija se u sve nesigurnijim institucionalnim uvjetima, a na razlike u putovima odrastanja u većoj mjeri utječu socio-ekonomske nejednakosti nego slobodan izbor mladih. Roditelji u produženoj adolescenciji sve više preuzimaju ulogu menadžera svoje djece koji nalaze informacije, šire socijalne kontakte, pomažu definirati izbore, savjetuju kako izbjeći neuspjeh i kako naći svoj put u nizu mogućih izbora. Adolescenti imaju najbolje šanse za zdrav psihološki razvoj u obiteljima u kojima se potiče njihova nezavisnost i individualnost i u kojima ujedno postoje bliski odnosi između članova obitelji. Većina roditelja smatra vrijeme kada dijete ulazi u adolescenciju najtežom fazom roditeljstva. Kvaliteta obiteljskih odnosa sve više je ugrožena promjenama koje su zahvatile suvremenu obitelj, posebice u obiteljima koje su izložene ekonomskom stresu i siromaštvu. Socijalna podrška, osim što pruža konkretnu pomoć roditeljima, ublažava negativne učinke stresa i povećava dobrobit roditelja te time potiče pozitivan razvoj njihove djece tijekom odrastanja. Efikasnost roditelja je veća ako u njihovoj zajednici svi akteri udruže snage u cilju pozitivnog razvoja mladih zalažući se za prilike koje će im omogućiti kvalitetnije veze s obitelji i sa širom zajednicom.

produžena adolescencija; prijelaz u odraslost; mladi; obiteljski odnosi; socijalni kontekst odrastanja

nije evidentirano