hrvatski

Određivanje antropoloških mjera i njihovih odnosa važnih za utvrđivanje spola na kosturnim ostacima srednjovjekovne populacije istočne obale Jadrana

Uvod: Spol se na koštanim ostacima može određivati pomoću pregleda morfoloških karakteristika kostura, korištenjem diskriminantnih funkcijskih jednadžbi izvedenih iz mjera kostura ili analizom drevne DNK. Zbog subjektivnosti morfoloških metoda te ograničenja određivanja spola analizom drevne DNK poput cijene analize, neizvjesnog ishoda analize (zbog degradiranosti, stupnja čistoće i količine DNK) sve su više u uporabi diskriminantne funkcijske jednadžbe za određivanje spola. Međutim, diskriminantne funkcijske jednadžbe su populacijski specifične i stoga ih je potrebno izraditi za svaku populaciju odnosno populacijsku skupinu. Materijali i metode: Uzorak za analizu se sastojao od koštanih ostataka sa srednjovjekovnih nalazišta s istočne obale Jadrana te kontrolnog uzorka suvremene populacije žena s riječkog groblja Kozala. U istraživanje su uključeni samo koštani ostaci osoba koje su potjecale s tipičnih hrvatskih srednjovjekovnih nalazišta, kod kojih je bilo očuvano više od 80 % kostiju na kojima se vrše standardna mjerenja. Iz istraživanja su isključene osobe s patološkim i traumatskim promjenama i postmortalnim oštećenjima kosti koja bi mogla utjecati na mjerenje. Svim je uzorcima procijenjen spol morfološkim metodama te određen analizom DNK. Na koštanim su ostacima izvršena standardna antropološka mjerenja te za njih izvedene diskriminantne funkcijske jednadžbe za određivanje spola. Rezultati: U istraživanje su uključeni koštani ostaci 84 osobe. Spol je analizom DNK uspješno određen za 57 uzoraka. Utjecaj sekularnih promjena uočen je samo za mjeru bizigomatične širine, i to samo kod muškaraca. Uočene su razlike između lijevih i desnih kostiju (za nadlaktične, bedrene kosti i širinu očne šupljine). Od 67 mjera na kojima je testiran spolni dimorfizam 44 standardne mjere su pokazale statistički značajne razlike između muškaraca i žena. Kombinacije mjera promjera i opsega dugih kostiju bile su visoko pouzdane za određivanje spola. Prethodno objavljene diskriminantne funkcijske jednadžbe za kontinentalnu Hrvatsku nisu bile primjenjive na populaciju istočne obale Jadrana. Diskriminantne funkcije izrađene za srednjovjekovnu populaciju s istočne obale Jadrana bile su primjenjive i na kontrolnu, modrenu skupinu. Zaključci: Utjecaj sekularnih promjena na promatranu populaciju bio je zanemarivo malen. Razlike u mjerama lijevih i desnih kostiju najvjerojatnije su posljedica upotrebe dominantne ruke i ponavljanih aktivnosti tijekom života (za nadlaktične i bedrene kosti) ili asimetrije lica (za širinu očne šupljine). Pojedine standardne mjere ne odražavaju dobro spolni dimorfizam. Kombinacije mjera promjera i opsega dugih kostiju koje pokazuju visoku pouzdanost za određivanje spola primjenjive su kod fragmentiranih koštanih ostataka. Unutar hrvatske populacije postoje regionalne specifičnosti koje su posljedica razlike u prosječnoj tjelesnoj visini osoba te je osim populacijske specifičnosti pokazana i regionalna specifičnost unutar populacije. Primjenjivost dobivenih diskriminantnih funkcijskih jednadžbi na kontrolni, suvremeni uzorak ukazuje na primjenjivost dobivenih jednadžbi i u forenzičnim slučajevima.

diskriminantne funkcije; određivanje spola; istočna obala Jadrana; srednji vijek; suvremeni uzorak

nije evidentirano