Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 752749

Utjecaj predznanja i vrste obilježja pripadnika kategorije na metakognitivne procjene i točnost klasifikacije


Žauhar, Valnea; Bajšanski, Igor; Domijan, Dražen
Utjecaj predznanja i vrste obilježja pripadnika kategorije na metakognitivne procjene i točnost klasifikacije // XIX. Dani psihologije u Zadru: Sažetci priopćenja / Ana Slišković i sur. (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, 2014. str. 176-176 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Utjecaj predznanja i vrste obilježja pripadnika kategorije na metakognitivne procjene i točnost klasifikacije
(The effect of prior knowledge and feature type on metacognitive judgments and classification accuracy)

Autori
Žauhar, Valnea ; Bajšanski, Igor ; Domijan, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XIX. Dani psihologije u Zadru: Sažetci priopćenja / Ana Slišković i sur. - Zadar : Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, 2014, 176-176

ISBN
978-953-331-054-1

Skup
XIX. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.-31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Predznanje; kategorijalno učenje; metakognitivne procjene
(Prior knowledge; category learning; metacognitive judgments)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj predznanja i vrste obilježja prezentiranih pripadnika kategorije na različite aspekte kategorizacije. Specifični problemi bili su utvrditi hoće li vrsta predznanja aktiviranog tijekom procesa kategorijalnog učenja utjecati na dužinu učenja, točnost klasifikacije i visinu metakognitivnih procjena, te utvrditi utječe li vrsta obilježja pripadnika kategorija, ovisno o točnosti klasifikacije, na visinu metakognitivnih procjena nakon učenja. Svaki je ispitanik prošao dvije faze istraživanja: fazu učenja i fazu kategorizacije koja je slijedila odmah nakon učenja. Zadatak ispitanika u fazi učenja bio je klasificirati pripadnike kategorija sastavljene od verbalnih opisa, pri čemu se svaki pripadnik kategorije sastojao od pet obilježja koja su se češće javljaja unutar jedne kategorije (karakteristična obilježja) i jednog idiosinkratskog obilježja koje se moglo javiti samo unutar jedne kategorije. Idiosinkratska su obilježja mogla aktivirati predznanje na tri načina: pravilno, konfliktno ili neutralno. Također, zadatak ispitanika tijekom učenja bio je i povremeno procijeniti blizinu usvajanju pravila klasifikacije. U fazi kategorizacije zadatak ispitanika bio je klasificirati pojedino prezentirano obilježje s obzirom na čestinu javljanja u određenoj kategoriji te procijeniti sigurnost u točnost klasifikacije. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su kako se u fazi kategorijalnog učenja točnost klasifikacije povećava s napredovanjem učenja, te kako isti trend slijede i metakognitivne procjene blizine usvajanja pravila. Rezultati su pokazali i kako se brzina učenja, točnost klasifikacije i visina metakognitivnih procjena ne razlikuju s obzirom na aktivirano predznanje što nije u skladu s istraživanjem koje su proveli Kaplan i Murphy (2000). Nadalje, u fazi kategorizacije rezultati su pokazali kako točnost klasifikacije i vrsta obilježja utječu na visinu metakognitivnih procjena sigurnosti u točnost klasifikacije, pri čemu ispitanici bolje diskriminiraju obilježja koja su točno klasificirali u odnosu na ona koja su netočno klasificirali. Zaključno, rezultati ovog istraživanja pokazali su kako su metakognitivne procjene usklađene s odgovaranjem i u fazi učenja i u fazi kategorizacije, no kako utjecaj vrste predznanja pritom izostaje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka