hrvatski

Utjecaj hranjive otopine na mineralni sastav radiča i salate u plutajućem akvaponu

Akvaponika je kombinacija zatvorenog recirkulirajućeg sustava akvakulture i hidropona u kojem otopina nastala pri uzgoju riba osigurava hranjiva za uzgoj biljaka. Zbog testiranja ovog sustava uzgoja u Hrvatskoj, tijekom ljetnog razdoblja 2014. provedeno je istraživanje s lisnatim povrćem. Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj hranjive otopine iz akvaponskog sustava na mineralni sastav po dvije sorte radiča i salate u usporedbi s plutajućim hidroponom sa standardnom hranjivom otopinom. Pokus je postavljen po split-plot metodi u tri repeticije, a uključivao je po dvije sorte radiča (‘Tržaški salatnik’ i ‘Palla rossa’) i salate (‘Great Lakes’ i ‘Vegorka’). Tijekom razdoblja uzgoja provedena je analiza kemijskog sastava biljnog materijala i hranjive otopine. U hidroponu koji nije nadopunjavan, u hranjivoj otopini došlo je do povećanja koncentracije svih makrohranjiva (7, 135 mg NH4+/L, 20, 67 mg P/L, 116, 67 mg Ca2+/L i 42, 8 mg Mg2+/L). Sastav hranjive otopine akvapona tijekom vegetacije bio je ujednačen, a koncentracija makrohranjiva (0, 117 mg NH4+/L, 2, 88 mg P/L, 61, 66 mg Ca2+/L i 15, 1 mg Mg2+/L) bila je niža nego u hidroponu, izuzev NO3- iona čija je prosječna koncentracija bila podjednaka u akvaponu i hidroponu (47, 5 i 55, 65 mg/L). Analizom mladih listova radiča i salate uzgojenih u akvaponu utvrđena je viša koncentracija nitrata, kalcija i magnezija te niža koncentracija ukupnog dušika, fosfora i kalija u odnosu na biljke iz hidropona.

hranjiva otopina; dušik; fosfor; kalij

nije evidentirano