Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 752197

Utjecaj šumarstva i drvne industrije na gospodarstvo hrvatske


Lovrinčević, Željko; Mikulić, Davor
Utjecaj šumarstva i drvne industrije na gospodarstvo hrvatske // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 138 (2014), 11-12; 551-562 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj šumarstva i drvne industrije na gospodarstvo hrvatske
(The impact of forestry and wood industry on croatian economy)

Autori
Lovrinčević, Željko ; Mikulić, Davor

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 138 (2014), 11-12; 551-562

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Šumarstvo ; drvna industrija ; input-output analiza ; Hrvatska
(Forestry ; wood industry ; input-output analyses ; Croatia)

Sažetak
Šumarstvo i drvna industrija su značajni za hrvatsko gospodarstvo. U ovom radu je kvantificiran njihov značaj kroz input-output analizu. Kvantificirani su izravni i neizravni učinci koji nastaju kroz lance proizvodnje i potrošnje svih djelatnosti. Multiplikativni učinci proizvodnje u šumarstvu i drvnoj industriji u Hrvatskoj su značajni. Izračunati multiplikatori pomoću metode input-output analize pokazuju da je najveći multiplikator bruto proizvodnje u odjeljku 20 nacionalne klasifikacije djelatnosti, Prerada drva i proizvodi od drva te iznosi 1, 94, što je najveći multiplikator u odnosu na sve ostale promatrane odjeljke. Potom slijede Šumarstvo, odjeljak 02 s 1, 77 i Proizvodnja namještaja, odjeljak 36, s multiplikatorom 1, 76. Podjednaki zaključci vrijede i kod multiplikatora bruto dodane vrijednosti. Glede zaposlenosti, izravan učinak je najznačajniji kod Proizvodnje namještaja 5, 4. U cjelini gledano tzv. drvni klaster ova tri odjeljka NKD-a u usporedbi s ostalim multiplikatorima za hrvatsko gospodarstvo imaju iznadprosječno velike vrijednosti. Međutim, njihovi učinci su rasprostranjeni izravno u okviru drvnog klastera, a manje kroz druge djelatnosti, te prevladavaju izravni učinci, dok su neizravni manje značajni. U usporedbi s drugim novim članicama EU, udio uvezenih inputa u šumarstvu i drvnoj industriji je manji. Glede raspodjele dodane vrijednosti, udio sredstava zaposlenih u Hrvatskoj je jako velik i iznosi oko 30, 9%, i najveći je među promatranom skupinom zemalja i najsličniji je strukturi slovenske drvne industrije. Visoku razinu troškova rada ne prati i podizanje tehnološke razine proizvodnje koje bi osiguralo rast konkurentnosti i rast udjela proizvoda veće dodane vrijednosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
002-0022469-2470 - Makroekonomska konvergencija Republike Hrvatske Europskoj uniji (Željko Lovrinčević, )

Ustanove
Ekonomski institut, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus