Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 751146

Vremenska analiza velikog Šumskog požara na Strahinjčici u ožujku 2012.


Kuraži, Diana
Vremenska analiza velikog Šumskog požara na Strahinjčici u ožujku 2012. 2015., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički, Zagreb


Naslov
Vremenska analiza velikog Šumskog požara na Strahinjčici u ožujku 2012.
(Weather analysis of a large forest fire on Mount Strahinjčica in March 2012)

Autori
Kuraži, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički

Mjesto
Zagreb

Datum
05.02

Godina
2015

Stranica
84

Mentor
Marki, Antun

Neposredni voditelj
Vučetić, Višnjica

Ključne riječi
: šumski požar; gora Strahinjčica; niska mlazna struja; suša

Sažetak
Po prvi puta je analizirana vremenska situacija tijekom velikog šumskog požara u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U požaru 22.–27.3.2012. na gori Strahinjčica, smještenoj sjeveroistočno od Krapine, spaljeno je oko 350 ha i smatra se najvećim požarom na području Krapinsko-zagorske županije. Cilj ovog rada je proučiti koji vremenski uvjeti u unutrašnjosti Hrvatske utječu na nastanak i razvoj šumskog požara te jesu li slični uvjetima na jadranskom području. S obzirom da je požar izbio daleko prije početka požarne sezone, analiziran je mjesec ožujak u klimatskom smislu za Krapinu za razdoblje 1994.–2012. Prostorna raspodjela SPI pokazala je da je krapinsko područje bilo ekstremno suho u ožujku 2012., uz količinu oborine od samo 0, 6 mm i bez snježnog pokrivača. Takvim vremenskim uvjetima, povoljnim za širenje šumskog požara, potpomogla je i konfiguracija terena koja je vrlo strma, na mjestima i s nagibom do 60°. Analiza sinoptičke situacije pokazala je da je požar izbio pod utjecajem polja visokog tlaka zraka. Vrijeme je bilo pretežno vedro, vidljivost vrlo dobra, relativna vlažnost zraka ispod 40% tijekom dana, vjetar slab promjenjivog smjera, a najviša temperatura zraka od 23, 3° C na postaji Krapina zabilježena je drugog dana požara. Indeks meteorološke opasnosti od nastanka požara, FWI, dao je umjerenu opasnost, koja je neočekivana izvan požarne sezone. Hainesov indeks, HI, dao je vrlo malu meteorološku opasnost od izbijanja šumskog požara. Slab vjetar uočava se iz vertikalnih profila vjetra dobivenih sondažnim mjerenjima postaje Zagreb-Maksimir, kao i modelom ALADIN/HR za krapinsko područje. Prostorna raspodjela Richardsonovog gradijentnog broja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je pokazala da nisu postojali vrlo povoljni uvjeti za razvoj turbulencije u graničnom sloju atmosfere. Približavanjem hladne fronte pretposljednjeg dana požara vjetar je pojačao, pojavila se niska mlazna struja i indeksi FWI i HI dali su veliku opasnost. Dakle, najpovoljnija vremenska situacija za nastanak i širenje šumskog požara nastupila je pretposljednjeg dana kada je požar već bio praktički ugašen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb