Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 750979

Grafijska reforma Ljudevita Gaja


Žiger, Tamara
Grafijska reforma Ljudevita Gaja 2015., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb


Naslov
Grafijska reforma Ljudevita Gaja
(Ljudevit Gajs Orthographic Reform)

Autori
Žiger, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
27. 01

Godina
2015

Stranica
50

Mentor
Tafra, Branka

Ključne riječi
Grafijska reforma; Ljudevit Gaj; hrvatski narodni preporod; ilirci; standardni jezik; dijakritički znak; gajica
(Orthography reform; Ljudevit Gaj; Croatian National Revival; Illyrians; standard language; diacritics; gajica)

Sažetak
Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Hrvatska je bila politički, teritorijski i jezično razjedinjena. Postojale su dvije varijante hrvatskoga jezika u procesu standardizacije: jedna na kajkavskoj, a druga na štokavskoj dijalektnoj osnovici i tri grafije – kajkavska, slavonska i dalmatinska. Mnogi su jezikoslovci i književnici kroz stoljeća pokušali jezično i grafijski ujediniti sve hrvatske prostore, no neuspješno. Početkom 19. stoljeća sve je veći pritisak mađarizacije i germanizacije u Hrvatima izazivao otpor koji je bio povod nacionalnomu buđenju u kojem je najvažniju ulogu odigrao upravo jezik. Pronašavši dodatni uzlet u ideji slavenske uzajamnosti (panslavizam) koji je tada bio aktualan u Europi, mlada je hrvatska inteligencija započela pokret koji je ostao zauvijek zapamćen u hrvatskoj povijesti – hrvatski narodni preporod. Taj je pokret donio mnoge pozitivne promjene u političkom, kulturnom i jezičnom životu Hrvatske. Ljudevit Gaj profilirao se kao idejni vođa nositelja preporoda (iliraca), a jezično i grafijsko jedinstvo postalo mu je središte interesa. Proveo je slovopisnu reformu utemeljenu na dijakritičkim znakovima, a koja se razvila u dvije faze: 1. u vrijeme nastanka knjižice Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa (Budim, 1830) i 2. u vrijeme nastanka članka Pravopisz (1835). Nakon usustavljivanja jedinstvene zajedničke grafije hrvatski su prostori uskoro postali ujedinjeni i u jedinstvenom standardnom jeziku. Gajeva se reformirana grafija (tzv. gajica), sa sitnim preinakama, koristi i danas.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA