hrvatski

Korpusnolingvistički pogled na hrvatski jezik iz kontrastivne perspektive

(Corpora have already been used in the learning and teaching of languages, including first, second and foreign language. Reference corpora have proven to be an invaluable resource in the production of dictionaries, grammars, textbooks and teaching materials as well as in the design of language teaching syllabi, classroom activities, testing and SLA research. This paper aims to illustrate the new possibilities in learning and teaching of Croatian that are opened up by the use of a lemmatized and morphosyntactically tagged corpus: the Croatian National Corpus (HNK) in its version HNKv3.0. For the description of corpus parameters see Tadić (2009). Special attention will be paid to the HNK corpus quering, the results of which will be analysed and compared against the query results of the Italian reference corpus CORIS (Rossini Favretti, Tamburini & De Santis 2002). The presented corpus quering and the analysis of the results, in addition to offering the possibility of language proficiency assessment, more precisely of the Croatian language students’ ability to apply theoretical knowledge, will also prove very useful in teacher training as it raises awareness of some typical features of the Croatian language. This paper describes typical features of Croatian observed by adopting a corpus-based approach and a contrastive perspective in the Croatian language study.) Rossini Favretti, R., Tamburini, F. & De Santis, C. (2002). CORIS/CODIS: A corpus of written Italian based on a defined and a dynamic model. In Wilson, A., Rayson, P., & McEnery, T. (eds.), A Rainbow of Corpora: Corpus Linguistics and the Languages of the World, (27-38). Munich: Lincom-Europa. Tadić, M. (2009). New version of the Croatian National Corpus. In Hlaváčková, D., Horák, A., Osolsobě, K., & Rychlý, P. (eds.), After Half a Century of Slavonic Natural Language Processing, (199-205). Brno: Masaryk University.) Računalni korpusi već se odavno koriste u učenju i poučavanju jezika kako materinskoga tako i inoga jezika. Referentni korpusi pokazali su se kao nezaobilazni resursi u izradi rječnika, gramatika, udžbenika, priručnika i dodatnih nastavnih materijala, ali i u izradi nastavnih planova i programa, nastavnih aktivnosti, u vrjednovanju i provjeravanju te u glotodidaktičkim istraživanjima. Cilj je ovoga rada prikazati nove mogućnosti u učenju i poučavanju hrvatskoga jezika koje se otvaraju uporabom morfosintaktički označenoga i lematiziranoga korpusa: Hrvatskoga nacionalnoga korpusa (HNK) u svojoj inačici HNKv3.0. Više o korpusu u Tadić (2009). Posebna pozornost bit će usmjerena na prikazivanje postupaka pretrage hrvatskoga referentnog korpusa s pomoću regularnih izraza. Dobiveni će se rezultati analizirati i usporediti s rezultatima analize provedene na talijanskome referentnom korpusu CORIS-u (Rossini Favretti, Tamburini i De Santis 2002). Predstavljena pretraga i analiza rezultata, osim što nudi mogućnost provjeravanja razine ovladanosti jezikom točnije sposobnosti primjene teorijskih znanja kod učenika hrvatskoga jezika, korisna je i u obrazovanju nastavnika hrvatskoga kao inoga jezika radi osvješćivanja određenih posebnosti hrvatskoga jezika. Radi se o posebnostima koje dolaze do izražaja zahvaljujući primjeni korpusnolingvističkoga pristupa i kontrastivne perspektive u analizi hrvatskoga jezika.

korpusna lingvistika ; kontrastivna lingvistika ; hrvatski kao ini jezik

nije evidentirano