hrvatski

Ratni učinci na promjene demografskih struktura u Hrvatskoj

Procjenjujući kretanje ukupnog stanovništva Hrvatske nakon popisa stanovništva 1991., a do godine 1998. uočili smo više nepovoljnih (i nepoželjnih) procesa u našem stanovništvu nastalih u proteklih osam godina. U ovome radu analizirali smo tri, po našem mišljenju, najmanje poželjna procesa s aspekta budućeg razvitka hrvatskog pučanstva. Prvo je riječ o opadanju broja ukupnog stanovništva Hrvatske. Godine 1998. bilo je 6, 5 posto stanovništva manje nego godine 1991. Drugi nepoželjan proces, povezan s prethodnim, jest značajno narušavanje teritorijalnog razmještaja našeg stanovništva. Napučenost hrvatskih županija vrlo je neujednačena. Tijekom dvadesetog stoljeća neki su prostori postajali sve napučeniji (kao i prosječna napučenost Hrvatske), a drugi su pak doživjeli raspučivanje između godina 1991. i 1998. Upravo od ranije slabije napučeni prostori doživjeli su, ratnih zbivanja, daljnje raspučivanje, pa je današnja slika napučenosti Hrvatske još nepovoljnija nego ona iz 1991. godine. Tako je, primjerice u 1998. godini na svega 12 posto sjeverozapadnog dijela Hrvatske (6.938 km2)čak 35 posto pučanstva Hrvatske (1.476.500 st.), a u devet županija središnjeg dijela Hrvatske (Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska)ili 50 posto hrvatskog teritorija (28.271 km2) živjelo svega 24 posto pučanstva (1.004.200) Hrvatske. Treći je važan, a nepoželjan proces, demografsko starenje čiju detaljnu analizu, uz moguće dugoročne posljedice za razvitak hrvatskog pučanstva također iznosimo.

Stanovništvo; Demografske strukture; Demografsko starenje; Prostorni razmještaj; Rat; Prognanici-Izbjeglice; Hrvatska;

nije evidentirano