hrvatski

Šumsko-uzgojna istraživanja u nacionalnim parkovima "Risnjak" i "Plitvička jezera" u Republici Hrvatskoj

Istraživanja su obavljena u Nacionalnim parkovima „Risnjak“ i Plitvička jezera“ u kojima su temeljni fenomen zaštite bili ponajprije šumski ekosustavi. Rezultati se temelje na višegodišnjim kontinuiranim istraživanjima na dvije stalne pokusne plohe: i) šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992) unutar NP "Risnjak", te ii) u brdskoj bukovoj šumi sa mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938) u NP „Plitvička jezera“. Mjereni su osnovni strukturni pokazatelji (promjeri i visine), strukturni elementi krošanja (veličina i oblik, zastrtost tla krošnjama) te regeneracijski procesi u smislu pojavnosti i preživljenja mladoga naraštaja kao temeljnjih uvjeta prirodne obnove. Poseban naglasak u istraživanju posvećen je dinamici razvoja strukture krošanja, kao i mogućnost primjene novih načina praćenja razvoja sastojina metodama trodimenzionalne vizualizacije horizontalne i vertikalne strukture sastojine. Dosadašnje znanstvene spoznaje navedene problematike i dobiveni rezultati ovih istraživanja ukazuju kako stroga pasivna zaštita u Nacionalnim parkovima ne ide u prilog opstojnosti, očuvanosti i potrajnosti šumskih ekosustava. Rezultati ukazuju na narušenost horizontalne i vertikalne strukture sastojine i nemogućnost stalne prirodne obnove, glavnoga uvjeta potrajnosti (održivog razvoja) istraživanih sastojina. Stoga je nužno povećati angažman šumarske struke posebice u onim zaštićenim područjima čiji su temeljnji fenomen i/ili najprepoznativija značajka šumski ekosustavi. Šumarska znanost i praksa, zbog svoje bogate tradicije ima znanja, mogućnosti, ali i obvezu, pomoći šumskim ekosustavima da trajno obavljaju namijenjenu im ulogu. Uvjet da se šumski ekosustavi na području Nacionalnih parkova održe u ravnoteži, a da pri tome fiziološki ne oslabe, zahtijeva aktivan pristup zaštite glede pomaganja pozitivnih prirodnih procesa. Pri tome je važno poznavati dva načela: i) proizvodno najbolja šuma je biološki nastabilnija šuma, koja pruža i najveće općekorisne funkcije šuma, te ii) stručno uzgojne aktivnosti su istovremeni uvjet i jedini način da s jedne strane koristimo proizvodne funkcije šuma, a s druge strane osiguramo zaštitu i prirodno obnavljanje tih šuma. Aktivnosti po tom pitanju potrebno je usmjeriti pluralnoj integralnoj aktivnoj zaštiti, koja će prednost dati očuvanju genofonda i biološke raznolikosti te danas vrlo cijenjenoj općekorisnoj funkciji vezivanja ugljika, a potpuno zaštićene površine od kojih se očekuju sekundarne prašume ograničiti na razumne površine s ciljem multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja. Uvažavajući postojeće Zakone i Propise na dijelovima površine koji nisu pod režimom stroge zaštite trebamo potpomagati pozitivne prirodne procese koji se već odvijaju u šumskim ekosustavima. Kako bi se dobile znanstveno utemeljene podloge za donošenje odluka o budućnosti šumskih sastojina zaštićenih područja, pogotovo u današnjim uvjetima klimatskih promjena, potrebno je kontinuirano usavršavati i proširivati metodologiju motrenja putem mreže trajnih pokusnih ploha u svim šumovitim zaštićenim područjima. Ne smije se nikako zapostaviti niti mogućnosti koje moderni računalni modeli pružaju za kvalitetnu prezentaciju dobivenih saznanja. Provedena istraživanja idu prilog toj tvrdnji.

Nacionalni park; struktura sastojine; struktura krošanja; prirodna obnova; jela; bukva

nije evidentirano