hrvatski

Kontrabanda pod latinskim jedrom

Za razliku od drugih dalmatinskih otoka, Murter nije doživio masovna iseljavanja između dva svjetska rata, dijelom i stoga što je malobrojno stanovništo dislociralo i razgranalo svoje aktivnosti na prekomorskim posjedima – Modravama, Murterskim škojima i Kornatima. Neki od tih posjeda bili su udaljeni i do dvadeset nautičkih milja. Vrlo pogibeljno Murtersko more – sedam milja široka pučina – predstavljalo je barijeru koja je zahtijevala da murterski težaci, pastiri i ribari, stjecajem okolnosti, postanu i vrsni mornari i pomorci. Zadar je 1920. godine pretvoren u talijansku enklavu na istočnojadranskoj obali. Talijanskim državnim dekretom 1921. godine proglašen je slobodnom lukom i ustrojen u izlog talijanskog obilja s niskim cijenama raznih domaćinskih proizvoda. Kada su tradicionalni i legalni oblici privređivanja zakazali a glad i neimaština postale sveprisutne pojave, mnogi su se Murterini pridružili velikoj obitelji vlaha i bodula iz zadarske okolice koja je razgranala trgovinu kavom, šećerom, suhim mesom i drugim artiklima. Do kraja dvadesetih Murter je izrastao u najjače švercersko središte na zadarskom području, a odatle je zadarska roba dopirala duboko na hrvatski Jug. Ove aktivnosti su se izvodile morem jer se kopnom, iz niza razloga, nije moglo. Kontrabanda je osobito cvjetala u zimskim mjesecima kada je drugih poslova i izvora zarade bilo malo a uvjeti (kratak dan, bura, kiša...) su bili nepovoljni za plovidbu, drugim riječima – pogodni za protuzakonite aktivnosti. Trebalo je dojedriti do Zadra, opskrbiti se, vratiti se natrag, poskrivati robu po obližnjim otočićima i prije svitanja pristati, sakriti mokro jedro u magazin a mokra vesla zamijeniti suhim, da jugoslavenska financijska policija ne bi ništa primijetila. Ove dramatične plovidbene pothvate izvodili su odreda vrlo mladi ljudi u dotrajalim gajetama i leutima opremljenim latinskim jedrom i četirima veslima. Premda se radilo o ilegalnim radnjama, nakon velikog vremenskog odmaka danas smo skloniji na ovu manje poznatu epizodu hrvatskog obalnog pomorstva gledati kao na legitimnu borbu za preživljavanje, mladenačko inaćenje ljudskim i prirodnim zakonima, ali ponajviše kao na demonstraciju vrhunske mornarske vještine. Upravo zahvaljujući ovoj vještini opstale su sve druge gospodarske aktivnosti te je tako spriječena demografska erozija otoka Murtera u vremenima kada su Prvi svjetski rat, neimaština, iscrpljenost, glad, te prateća nezavidna anamneza dalmatinskog življa, zloglasna španjola i još zloglasnija filoksera desetkovale populaciju dalmatinskih otoka.

krijumčarenje; mornarska vještina; gajeta; latinsko jedro; Murter; Prvi svjetski rat

nije evidentirano