hrvatski

Stres i percepcija akutne postoperativne boli kod traumatoloških bolesnika

Cilj istraživanja. Utvrditi povezanost razine stresa i percepcije boli kod traumatoloških bolesnika. Nacrt studije. Istraživanje putem presjeka provedeno na Kliničkom odjelu traumatologije, KBC Osijek. Ispitanici i metode. U ispitivanje je bilo uključeno 114 operiranih bolesnika, 65% muškaraca i 35% žena. Korištena je ljestvica percipiranog stresa–PSS i numerička ljestvica boli–NRS. Rezultati. Intenzitet boli prilikom prijema iznosio je NRS 7 (4-10), najmanja percipirana bol bila je NRS 2 (1-3), najjača bol iznosila je NRS 5 (4-7) tijekom hospitalizacije. Žene i bolesnici primljeni hitno percipiraju jaču postoperativnu bol, iskustvo prijašnjih operativnih zahvata ne utječe na percepciju boli. Bol je povremeno osjećalo 86% ispitanika, a 2% je osjećalo bol stalno, blagu bol percipiralo je 11, 4% bolesnika, 57% umjerenu i 31, 6% jaku najjaču bol tijekom hospitalizacije. Liječenjem boli zadovoljno je 94, 7% bolesnika. Za procjenu boli nije bilo potano 32, 5% bolesnika, 40, 4% pitano je povremeno. Oni ispitanici koji su percipirali jaku bol značajnije su više dali odgovor da ih bolničko osoblje nije pitalo da procijene bol u odnosu na ostale. Srednja ocjena PSS ljestvice je 17 bodova (interkvartilnog raspona 12–22 boda). Značajno više vrijednosti (veći stres) imaju žene, zatim ispitanici koji su rastavljeni ili udovci/udovice i nezaposleni. Što su ispitanici više bili izloženi stresu, to im je intenzitet boli bio veći. Zaključak. Stres, ženski spol, hitan prijem i predoperativna bol su značajni prediktori percepcije veće postoperativne boli. Dobra komunikacija, procjena i evaluacija boli značajni su u liječenju boli, a medicinske sestre su ključna karika.

akutna bol; NRS; PSS; stres; traumatološki bolesnik

nije evidentirano