hrvatski

Neostvareno tvorbeno-semantičko gnijezdo naziva kosa

Cijelo nazivlje vezano za uređivanje kose u hrvatskom jeziku preuzeto je i izvedeno od francuske riječi friseur.1 Osoba koja kome uređuje kosu zove se frìzēr ili frìzērka, za uređivati kosu imamo glagol frizírati (frizírati koga ili frizírati se), mjesto gdje se ta radnja odvija je frìzērskī sàlōn ili frizèraj (lokalnoi frizerȁj), način i/ili rezultat uređivanja kose je frizúra, uređaj kojim se frizer služi za uređivanje kose nema usustavljen naziv premda ćemo najčešće čuti sintagmu frìzērskī apàrāt ili apàrāt za šíšānje. Naravno, tu su i izvedeni oblici koje ćemo rjeđe susresti, npr. frizérstvo (opći naziv za djelatnost uređivanja kose) ili frizerskosàlonski (koji se odnosi na frizerski salon ili mu pripada). Uz to što su, premda prihvaćene, navedene riječi galicizmi, njihovo je fonetsko ustrojstvo neprirodno kako hrvatskom, tako i drugim slavenskim jezicima. U ovome radu stoga predlažem hrvatske nazive za pojmove vezane za uređivanje kose izvodeći ih iz (staro)slavenskih osnova, a tamo gdje ima više mogućnosti, raspravljam koja je bolja i zašto.

Tvorba ; tvorbeno-semantičko gnijezdo ; posuđenica

nije evidentirano