hrvatski

Struktura ličnosti pacijenata savjetovališta za mentalno zdravlje

Istraživanje je provedeno na uzorku od 124 pacijenta, testirana kod psihologa u posljednjih 6 mjeseci u Savjetovalištu za mentalno zdravlje u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", i to: 62 pacijenta s dijagnozom zlouporaba opojnih droga, 56 s poremećajem ličnosti i 6 s neurozom. Primijenjene su sljedeće psihologijske tehnike: · Test sekvencijalnih („verbalnih”) kognitivnih sposobnosti SR-1, autora A. Momirovića, · Test simultanih („neverbalnih”) kognitivnih sposobnosti SM-7, autora Đ. Sučević, A. Momirović, G. Fruk i B. Auguštin, · Serija upitnika ličnosti konstruiranih pomoću računala na osnovi kibernetske teorije konativnog funkcioniranja: - Alpha – skala za mjerenje intenziteta neurotske astenije, - Sigma – skala agresivnih i impulzivnih reakcija, - Chi – skala konverzivnih neurotskih reakcija, - Delta – skala disocijativnih reakcija, - Eta – skala regresivnih reakcija i - Epsilon – skala introverzije / ekstroverzije Izračunati su parametri varijabli, matrica interkorelacija varijabli, izvedena je faktorska analiza glavnih komponenti, taksonomska analiza polarnih taksona i kanonička diskriminativna analiza. Vrijednosti na skalama patološkog ponašanja su značajno ispod populacijskih parametara, što znači da klijenti Savjetovališta za mentalno zdravlje u principu imaju nadprosječan broj psihopatoloških reakcija. Nađena je niska negativna veza između efikasnosti kontrolnih mehanizama ponašanja i rezultata na testovima sposobnosti, ona je niža nego u općoj populaciji, kao i međusobna povezanost rezultata na testovima sposobnosti, koja je inače bitno viša. Faktorskom analizom glavnih komponenti ekstrahirana su tri faktora: 1. faktor je saturiran psihopatološkim varijablama i može se identificirati kao faktor generalne patologije, 2. faktor je saturiran agresivnim i hiperaktivnim reakcijama, a 3. faktor je jasno definiran mjerama kognitivne efikasnosti. Taksonomskom analizom polarnih taksona određene su dvije taksonomske dimenzije: 1. taksonomska dimenzija je opća psihopatologija, dok je 2. dimenzija definirana agresivnim i ekstrovertiranim reakcijama, što se inače naziva primarnom agresivnošću, odnosno radi se o "zdravoj" agresiji, bez neurotskih elemanata. Navedene taksonomske dimenzije dobro razlikuju naše ispitanike s obzirom na uputnu dijagnozu. Rezultati kanoničke diskriminativne analize pokazuju jasne razlike između grupa pacijenata po intenzitetu opće psihopatologije.

struktura ličnosti; multivarijatna analiza

nije evidentirano